Klimatske promjene mogu pogoršati utjecaj poljoprivrede na okoliš

Kako klimatske promjene jačaju, vjerojatno će se povećavati i negativan utjecaj poljoprivrede na okoliš. Globalni pregled istraživanja o povezanosti klime i poljoprivrede objavljenom u časopisu Science ukazuje na to da bi mogle prisiliti poljoprivrednike na usvajanje praksi koje bi u konačnici pogoršali njen utjecaj na okoliš, prenosi Science Daily.

"Važno je prepoznati da će utjecaj poljoprivrede na javno zdravlje, od upotrebe pesticida do kvalitete vode, gotovo sigurno biti pogoršan klimatskim promjenama," objasnio je vanredni profesor nauke o okolišu na Columbia Mailman School of Public Health i koautor rada, dr.sc. Lewis Ziska. 

Utjecaj na poljoprivredu

Autori naglašavaju da su emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede danas 18 puta veće nego 1960-ih. Stoga je ključno, kažu, smanjenje emisija, uz očuvanje visokih prinosa, za ublažavanje štete i zaštitu snabdijevanja hranom. U tu svrhu, istraživanje identificira poljoprivredne prakse koje imaju potencijal povećati učinkovitost i stabilizirati snabdijedavnje hranom u budućnosti. 

"Potrebna nam je poljoprivreda, ali budućnost čovječanstva također zahtijeva da smanjimo njene negativne učinke na okoliš," navodi koautor David Tilman, profesor na Univerzitetu Minnesota, College of Biological Sciences.

Kako navode, klimatske promjene imaju širok utjecaj na poljoprivredne prakse, povećavajući potrošnju vode, emisije azotovog oksida i metana. Osim toga, utječu na degradaciju tla, onečišćenje azotom i fosforom, pritisak štetočina, zagađenje pesticidima te gubitak bioraznolikosti.

Zaključuju kako bi ovaj, zapravo začarani krug između klime i poljoprivrede mogao dramatično povećati emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede, što bi posljedično onemogućilo postizanje cilja Pariškog sporazuma o ograničavanju globalnog zagrijavanja na rast od 1,5 do 2 °C.

Usvajanje novih praksi umanjit će štetu

Autori rada navode kako postojeće održive poljoprivredne prakse i tehnologije, ako se provedu u širokom opsegu, mogu značajno smanjiti emisije. Da bi se to postiglo, tvrde kako vlade moraju raditi na rješenjima koja će biti dostupna poljoprivrednicima i proizvođačima hrane te na uklanjanju socijalno-ekonomskih prepreka.

"Evaluacijom novih praksi koje se iskušavaju diljem svijeta identificirali smo one koje povećavaju prinose dok smanjuju štetu okolišu. Kada se one testiraju i potvrde, potrebna nam je zakonska regulativa koja će nagraditi poljoprivrednike i za proizvodnju hrane i za poboljšanje okoliša", objasnio je Tilman.

Dok je sekvestracija ugljika trenutno prioritet, integrirani pristup koji uzima u obzir učinkovitost poljoprivrede i onečišćivače poput azotovog oksida mogao bi donijeti puno veće klimatske koristi i stabilniju budućnost za poljoprivredu. Također, precizna upotreba gnojiva i rotacije usjeva mogu spriječiti razvoj tog ciklusa uzajamnog utjecaja. 

Prije svega, kažu, trebalo bi ubrzati prilagođavanje i smanjiti troškove učinkovitih i klimatski prihvatljivih poljoprivrednih praksi, a to su precizna poljoprivreda, integracija višegodišnjih usjeva i agro-fotonaponskih ćelija. Osim toga, fiksacija azota i nove metode genetske modifikacije među ključnim su tehnikama koje bi mogle povećati proizvodnju i učinkovitost poljoprivrede, istovremeno smanjujući utjecaje klimatskih promjena.