Susjedna Hrvatska je domaćin 71. Svjetskog takmičenja u oranju, na kojem svoje znanje, preciznost i vještinu pokazuje 51 takmičar iz 26 zemalja.
Farma Mitrovac u Grabovcu u Baranji ovih je dana centar svjetske poljoprivredne scene. U Osječko-baranjskoj županiji 4. i 5. septembra održava se 71. Svjetsko takmičenje u oranju, na kojem svoje znanje, preciznost i vještinu pokazuje 51 takmičar iz 26 zemalja.
Takmičenje se održava u dvije kategorije, ravnjak i premetnjak, a konačan rezultat ovisi o nizu kriterija. Ocjenjuju se, među ostalim, pravac oranja, otvaranje i zatvaranje brazde, ujednačenost, ulazak i izlazak iz parcele te kvalitetno zaoravanje biljnih ostataka.
Prema riječima Siniše Hrgovića, trenera hrvatske oračke reprezentacije, za vrhunski rezultat nije dovoljna samo snaga mašine.
"Tri su osnovna elementa: otvaranje, naor i razor. Izvedba mora biti puno preciznija, tačnija i kvalitetnija", istaknuo je Hrgović.
Suci kod ravnjaka dodjeljuju ukupno 13 osnovnih ocjena, a kod premetnjaka 14. Budući da se ocjenjuje i druga strana parcele, broj kriterija dodatno raste. Upravo zato pobjednika ne odlučuje samo brzina, nego kombinacija znanja, koncentracije, iskustva i sposobnosti prilagodbe uvjetima tla.
Hrvatske boje brane Josip Martinović i Saša Višak. Iako trener reprezentacije ne skriva da bi osvajanje svjetske titule bilo veliko iznenađenje, cilj je jasan, ostvariti najbolji hrvatski rezultat u historiji svjetskih takmičenja.
"Svake godine smo im sve bliže i vjerujem da ćemo uskoro imati orače koji će se boriti za svjetsku titulu", poručio je Hrgović.
Hrvatska u Svjetskom takmičenju u oranju učestvuje već dvije decenije, dok je tradicija domaćih takmičenja u ovoj zemlji znatno duža. Prvo je održano je još 1957. godine u Zagrebu. Hrvatski orači prvi su put nastupili na svjetskom prvenstvu 2005., a naši zapadni susjedi bili su domaćin svjetskog takmičenja 2012. godine u Biogradu na Moru.
Ovogodišnji domaćini posebno su ponosni na organizaciju. Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić istaknuo je kako je Slavonija i Baranja prirodan izbor za ovakav događaj.
"Gotovo sam siguran da ne postoji prikladnije mjesto za održavanje ovog takmičenja", rekao je Vlajčić, naglašavajući da oranice koje okružuju takmičarski prostor nisu samo kulisa, nego površine na kojima se svakodnevno odvija poljoprivredna proizvodnja.
Svjetsko takmičenje u oranju nije samo sportsko nadmetanje. Organizatori ga vide i kao priliku za razmjenu znanja o obradi tla, korištenju mehanizacije i prolagođavanje poljoprivrede klimatskim promjenama.
Iako se poljoprivredna mehanizacija posljednjih decenija snažno razvila, najsavremenije mašine i dalje ovise o čovjeku koji njima upravlja.
Svjetska oračka elita u Hrvatskoj: U septembru stiže 51 takmičar iz 26 država
Ovogodišnji uvjeti takmičarima dodatno otežavaju posao. Nakon sušnog razdoblja tlo je na pojedinim parcelama izrazito tvrdo, zbog čega će preciznost i iskustvo biti još važniji.
Dvodnevno takmičenje završava u subotu, 5. septembra, svečanom dodjelom nagrada najboljim oračima. Tada će biti poznato ko je najbolje spojio znanje, preciznost, iskustvo i vještinu, te ko je osvojio titulu svjetskog prvaka u oranju.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica