Kakav solarni sistem koristiti na vikendici koja nije priključena na električnu mrežu?

Pet sati sunčeve svjetlosti potrebno je da se pomoću solarne ploče od 400 vati napuni baterija od 2 kilovat sata, otkriva nam Tomislav Adamović iz Bjelovara. S oduševljenjem priča o, kako kaže, branju sunčeve energije koju koristi na svojoj vikendici koja nije priključena na električnu mrežu. 

Ovaj magistar inženjer elektrotehnike je prije više od godinu dana kupio bateriju i solarnu ploču koja njemu i porodici olakšava boravak i rad na vikendici okruženoj šumom. 

Kaže, da bi se napunila za navedenih pet sati, nebo mora biti čisto, sunčano, a ako je oblačno, više vremena. "Punjenje za pet sati je kao da moraš prijeći put od 2.000 km, a voziš brzinom od 400 na sat. Kada ima oblaka, pada na 10, 20, do 70 vati. Dakle, kao da na putu od 2.000 km, voziš 30 na sat", slikovit je Adamović.

Jedan potrošač je daleko najveći

Ovaj način snabdijevanja električnom energijom koristi za mali frižider od 70 vati, koji, kako kaže, može bez problema stalno raditi 30-ak sati. Na bateriju je priključivao, na primjer i Hilti bušilicu kao i brusilicu koje su veliki potrošači. Bateriju koriste i za usisavanje, punjenje mobitela, rad na laptopu. "Ali, jedan potrošač je daleko najveći, Dolce Gusto aparat za kavu, onaj mali pingvin. Priključim ga na bateriju, stisnem play i on odmah potroši 1400 vati, baterija počne vrištati, pale se ventilatori", smije se Tomislav koji se gušta kao što je omiljena kafa ne odriče ni na vikendici. 

Kaže, baterija ima 6 utičnica te USB utore. Može se puniti preko automobilskog priključka na 12 volti u vožnji kao i direktno na 220 volti u kući. "Može se definirati kojom brzinom. Ako stavim na 400 vati, ona misli da je na solarnoj ploči. No, postoji i opcija brzog punjenja. Dva, tri puta mi se dogodilo da sam je zaboravio napuniti, a morali smo na vikendicu i za sat vremena je bila puna", otrkiva on. 

Budući da ima instalirane električne vodove u vikendici, planira napraviti sistem te ih spojiti na bateriju kako bi u cijelom objektu imao struje. "U tom slučaju treba uzeti ledice sa što manjom snagom, ali i izbjegavati bilo kakve termičke potrošače jer oni troše jako puno energije", naglašava. 

Osviještenost o potrošnji energije

Solarna ploča je prijenosna i sastoji se od četiri dijela koji se jednostavno sklope i rasklope. Baterija u koju su uklopljeni i pretvarači teži oko 25 kg i praktična je za nošenje. Nju uvijek drži punom između 20 do 80 posto. Kaže, kada se na njoj pale ventilatori koji "hlade" elektroniku, tada postaje bučna, ali ipak ne previše. Plan mu je nabaviti i agregat u slučaju dužeg boravka u vikendici u vrijeme kada nema dovoljno sunca. 

Ono što ga najviše oduševljava već više od godinu dana je osviještenost o potrošnji energije. "Kada živiš u kući ili stanu, ne razmišljaš koji aparat koliko troši, koji je razred. Ali, kada su resursi ograničeni, sve to postaje važno", ističe Adamović te dodaje kako je odličan dojam da uzimaš energiju od Sunca i pretvaraš u drugi oblik. 

"Kada nešto uključiš u utičnicu, ne razmišljaš odakle dolazi. Ovdje doslovno bereš energiju, spremaš u bateriju i pretvaraš u zvuk, sliku ili buku bušilice", entuzijastično zaključuje. 

Kada se osigurati agregatom?

A o čemu razmišljati prilikom ovakve investicije, uputio nas je Fran Škada iz kompanije SolarShop. "Važno je da stranka naglasi koje potrošače ima u objektu, gledamo koji najviše troše i prema tome radimo ponudu", kaže Škada navevši tri vrste sistema. 

Za manje potrošače je 12 V, a sistem može pokriti manji frižider, televizor, radio, punjenje mobitela. Za veće sisteme kao što je hidropak za vodu, frižider i ostalo, potrebno je 24 V, a za one koji imaju i klima uređaj, perilicu i ostale, 48 V. 

Preporučuje da se oni koji imaju veću potrošnju osiguraju agregatom kao i oni koji na na manjim sistemima planiraju koristiti alate kao što su bušilice, mješalice i slično.  

Baterija ne zauzima puno prostora, a u slučaju da živite na mjestima gdje ima više, na primjer, guštera ili miševa, tada je dobro zaštititi ventilatore mrežicama. 

Najbolja orjentacija za panele je južna, a u slučaju da ima samo 2 sata direktnog sunca dnevno, tada sistem neće raditi. Baterije će biti konstantno prazne, što će ih na kraju uništiti. 

"One ne smiju ostati prazne jer tada dolazi do sulfatizacije i tada s njima ne možete više ništa, brzo se pune i jednako tako prazne", upozorava zaključivši da troškovi ove investicije ovise o potrebama i željama korisnika pa tako sistem za frižider, TV, rasvjetu i manje potrošače može koštati od 1.500 do 2.000 eura. 

Troškovi ovise i o komšijama? 

"Ako zaboravimo na velike potrošače kako što su peć, bojler i slično, ukoliko će korisnici u objektu boraviti samo ljeti, dovoljno je 600 W proizvodnje, 200 Ah baterija i invertor 1.000 W. Ako će boraviti cijele godine, sistem mora biti znatno jači, ne ispod 900 W proizvodnje i 400 Ah baterija, mada je preporuka da bude i duplo jače od toga", otkriva nam Peđa Šuput iz kompanije Strukturcom. Kaže, ako želite u tom objektu boraviti komforno kao u stanu cijele godine sa svim redovnim potrošačima i navikama, osigurajte najmanje 30.000 eura. 

Kada je riječ o pozicijama, i on navodi da je najbolje solarne ploče postaviti na južnu stranu krova. Druga opcija je na postolje s kojeg ih možete okretati prema suncu, a treća ovisno o tome kada više trošite struju. "Ako je trošite prije podne, stavite na istok. Ako je više trošite popodne, stavite panele na zapad, a ako je to noću, postavite na istok kako biste uhvatili prve jutarnje zrake i napunili baterije što prije i dok još imate čistu atmosferu od isparavanja", savjetuje Šuput. 

Kada je riječ o troškovima, on na njih gleda s malo drugačijeg aspekta. Kaže, za vikendicu u koju odlazite samo vikendom te isključujete frižider kada niste u njoj, dovoljno je ulaganje od 660 eura. U slučaju da u njoj planirate boraviti od kasnog proljeća do rane jeseni, dovoljno je uložiti 890 eura. "Ako mislite da će vam to biti malo, a neće, uložite 1680 eura. Ako hoćete pokazati komšijama da imate para, ali ipak ne želite platiti puno, ulaganje je 3.250 eura. Može i više, ali stvarno nema smisla", našalio se Peđa. 

Upozorenje kupcima 

Kada je riječ o njihovu vijeku trajanja, kaže, prvi solarni panel je napravljen 1954. godine i dan danas proizvodi struju, iako znatno slabije. "Jedino treba mijenjati bateriju kada oslabi kapacitet, a to se ovisno o načinu korištenja događa u razdoblju od 3 do 7 godina. Ko je pazi, trajat će mu duže", poručuje te otkriva kako se u Srbiji najviše koriste polikristalni i monokristalni paneli oko 200 W koji rade na sistemima 12 V jer za njih ima dosta pratećih uređaja te da se njima može puno toga iskombinirati, a da istovremeno ne koštaju puno.  

Za kraj upozorava da se kupci prije kupovine dobro raspitaju od koga kupuju opremu, je li kompanija uvoznik ili preprodavač te da je najbolje raspitati se kod onih koji već imaju ovakve sisteme te da se vode njihovim iskustvima. Također, ponavlja i da pametno dimenzioniran sustav ne košta puno te da treba imati na umu da peć, bojler, grijanje neće raditi za malo novca pa je nabolje da takvi potrošači rade na plin ili drva.