Jesenja gnojidba tla: Koja je opcija najprihvatljivija?

Kako bi u narednoj godini imali obiman, zdrav i kvalitetan prinos, poljoprivrednim proizvođačima preporučuje se da na parcelama urade jesenju gnojidbu zemljišta. Postotak pojedinih makro i mikro elemenata ovisi o postojećem stanju na parceli, stoga se savjetuje prethodno obavljanje analize zemljišta. U skladu s njenim rezultatima određuje se optimalna osnovna gnojidba.

Prihvatljivija opcija

Prihvatljiv je i način da se u jesenjoj fazi mirovanja doda jedna, u praksi uobičajena, formulacija namijenjena pojedinim vrstama tla, odnosno pojedinim vrstama proizvodnje, s tim da se analiza tla obavi početkom vegetacije te, na temelju iste, provedu korekcije odnosno dopune prihrane, navode iz Savjetodavne FBiH.

"Ova druga opcija je čak i prihvatljivija, s obzirom na to da su neka gnojiva, poput azota, lako topiva i njihovo dodavanje u jesen bio bi čisti gubitak jer bi do početka vegetacije u velikom postotku bila isprana s parcele, pa čak i slučaju kad se radi o sporo topivim gnojivima", pojašnjavaju savjetodavci, istakavši kako je uobičajena količina nekih ustaljenih formulacija 400-600 kg/ha.

Napominju da se radi o grubo određenoj količini, koja će biti korigirana nakon analize tla u proljeće, a sve u ovisnosti o vrsti proizvodnje.

Analiza tla je obvezna mjera u sistemima integrirane i ekološke proizvodnje. Njome se, na osnovu više različitih hemijskih postupaka utvrđuje, kako nivo hranjivih elemenata u uzorku tla, tako i njegova hemijsko-fizikalno-biološka svojstva značajna za ishranu bilja.

"Rezultati analize tla daju odgovor na pitanje treba li obaviti gnojidbu određene kulture, kojim gnojivom i u kojoj količini. Nadalje, ona može ukazati na probleme koji se javljaju pri uzgoju uslijed nepovoljne reakcije tla, nakupljanja vodotopivih soli ili određenih hranjiva."

Gnojidba stajnjakom

Što se tiče organske komponente hranjiva, tu se preporučuje obični zreli stajnjak u količini 25 t/ha svake treće godine, ili peletirani u količini od 500-700 kg/ha svake godine. I jedna i druga opcija su dobar izbor, ali svaka od njih ima svojih prednosti i nedostataka.

"Stajnjak je bogat mikro-organizmima koji pozitivno utječu na sve procese u tlu. U tome je praktično nezamjenjiv. Spomenuti mikro-organizmi utječu na stvaranje humusa od ostataka svih organskih tvari u tlu, od otpalog lišća, zaoranih korova, zelene gnojidbe, pa nadalje", kažu savjetodavci, navodeći i da peletirano gnojivo ima prednost manje količine po jedinici površine, lakšeg distribuiranja, sterilnosti (ne sadrži sjemenke korova), lakša dostupnost na tržištu.