Manje su cijene šećera, ulja, žitarica, sira, govedine i ovčetine.
FAO indeks cijena hrane je u junu 2023. nastavio trend pada. Bio je 1,4 posto manji u odnosu na maj i 23,4 posto ispod maksimuma koji je dostigao u martu 2022. godine. Najviše je to rezultat pada indeksa za šećer, biljna ulja, žitarice i mliječne proizvode, dok je indeks cijena mesa ostao praktično nepromijenjen.
U junu je indeks cijena šećera pao za 3,2 posto u odnosu na maj i to je prvi pad nakon četiri uzastopna mjesečna povećanja. Izazvan je dobrom berbom šećerne trske u Brazilu i sporom globalnom uvoznom potražnjom, posebno iz Kine, drugog najvećeg svjetskog uvoznika šećera.
Zbrinutosti zbog efekta El Ninja na usjev šećerne trske i jačanje brazilskog reala u odnosu na američki dolar, ograničili su pad.
Indeks cijena žitarica je bio manji za 2,1 posto u odnosu na maj i 23,9 posto ispod svoje vrijednosti prije godinu dana. Padaju svjetske cijena svih glavnih žitarica. Najviše su pale cijene krupnozrnih žitarica za 3,4 posto, što je posljedica povećanja sezonskih zaliha u tekućoj berbi u Argentini i Brazilu.
Krajem mjeseca su pale kiše u ključnim područjima proizvodnje kukuruza u SAD. Pale su i cijene ječma, sirka i riže. U junu su pale međunarodne cijene pšenice za 1,3 posto, jer je počela žetva na sjevernoj hemisferi.
Za 2,4 posto pale su cijene biljnog ulja u odnosu na maj i to je najniži nivo od novembra 2020. godine. Podstaknuto je nižim svjetskim cijenama palminog i suncokretovog ulja, što je više nego nadoknadilo sojino i repičino ulje.
Indeks cijena mliječnih proizvoda je manji za 0,8 posto u odnosu na maj i 22,2 posto na isti period prošle godine. Najviše je pad pogodio cijene sira. U Evropi je bila veća sezonska proizvodnja mlijeka, a maloprodaja je donekle smanjena. Blago smanjenje su imale i cijene punomasnog mlijeka u prahu. Svjetske cijene putera su porasle, vođene aktivnom potražnjom za spot nabavkama, uglavnom s Bliskog istoka, i povećanom internom maloprodajom u zapadnoj Evropi.
Skoro nepromijenjen je indeks cijena mesa. Povećanje međunarodnih kotacija za meso peradi i svinja gotovo je nadoknađeno padom onih za goveđe i ovčje meso. U odnosu na prošlu godinu indeks je pao za 6,4 posto. Meso peradi je imalo visoku potražnju za uvozom iz istočne Azije, posebno za zalihama iz Brazila. Porasle su cijene svinjetine, najviše u Evropskoj uniji.
Međunarodne cijene govedine blago su pale zbog povećane izvozne dostupnosti, posebno u Australiji, dok su cijene ovčetine pale zbog velikih zaliha iz Okeanije.
Tagovi
Autorica