Iz SDA za Agroklub: Šta nude poljoprivrednim proizvođačima?

U Bosni i Hercegovini je u toku predizborna kampanja uoči Općih izbora, koji će biti održani 4. oktobra 2026. godine. Izbori obuhvataju nivoe vlasti koji imaju značajnu ulogu u kreiranju i provođenju poljoprivredne politike – državni nivo, Federaciju BiH, Republiku Srpsku i kantone.

Nešto više od 3,4 miliona birača ima pravo glasa, a poljoprivreda je sektor od kojeg direktno ili indirektno zavisi veliki broj domaćinstava širom zemlje. Šta političke stranke nude poljoprivrednicima, pitali smo uoči izbora, tražeći konkretne odgovore na nekoliko pitanja važnih za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Prvi odgovor je stigao iz Stranke demokratske akcije (SDA), čija Izborna platforma za 2026. godinu među posebnim oblastima obuhvata i poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

Šta ova stranka planira kada je riječ o ovom sektoru, pročitajte u nastavku. Odgovore prenosimo u cijelosti, bez intervencija.

Stranka demokratske akcije poljoprivredu smatra važnim razvojnim resursom Bosne i Hercegovine, posebno zbog njenog značaja za domaću proizvodnju hrane, zapošljavanje i očuvanje života u ruralnim područjima. Naše opredjeljenje je povećanje domaće proizvodnje hrane, jačanje položaja domaćih proizvođača i stvaranje boljih uslova za razvoj porodičnih poljoprivrednih gazdinstava. To podrazumijeva bolje korištenje poljoprivrednog zemljišta, modernizaciju i unapređenje proizvodnih kapaciteta te snažnije povezivanje proizvođača s prerađivačima i tržištem.

Agrarni budžet i poticajna politika

Kako vidite budućnost sistema podrške poljoprivredi? Koje promjene predlažete kada je riječ o visini i raspodjeli budžetskih sredstava, kriterijima za ostvarivanje podrški, rokovima isplate te dugoročnoj predvidivosti poticajne politike?

SDA se zalaže za povećanje budžetskih izdvajanja za poljoprivredu, ali smatramo da nije važan samo ukupan iznos sredstava. Poljoprivrednicima su potrebni stabilnost, jasni kriteriji i pravovremena isplata podrški.

Proizvođač bi prije početka proizvodnog ciklusa trebao znati na kakvu podršku može računati, pod kojim uslovima i u kojem roku. Zbog toga programe podrške treba donositi na vrijeme, a za ključne poljoprivredne proizvodnje, gdje god je to moguće, uspostaviti višegodišnje pravce podrške. Poljoprivreda zahtijeva planiranje i proizvođači ne mogu svake godine čekati da vide kakvi će biti uslovi i iznosi podrške.

Administrativne procedure treba dodatno pojednostaviti, unaprijediti registre i što veći dio prijavljivanja i obrade zahtjeva digitalizirati. Time bi se proizvođačima smanjili troškovi i vrijeme potrebno za administraciju, a istovremeno omogućila efikasnija kontrola korištenja budžetskih sredstava.

Pored podrške tekućoj proizvodnji, potrebno je nastaviti i povećavati ulaganja u modernizaciju poljoprivrede: nabavku savremene mehanizacije i opreme, rasplodnih grla, sisteme za navodnjavanje, plasteničku proizvodnju, skladišne i rashladne kapacitete te nove tehnologije.

Sve važnije pitanje jeste zaštita proizvodnje od suša, poplava, grada, mraza i drugih vremenskih nepogoda. Zato treba ulagati u preventivnu zaštitu i razvijati modele osiguranja poljoprivredne proizvodnje koji će biti dostupniji proizvođačima.

Zaštita domaće proizvodnje

Imate li prijedloge za jačanje konkurentnosti domaćih poljoprivrednih proizvođača i zaštitu domaće proizvodnje? Posebno nas zanima kako vidite mogućnosti zaštite domaćeg tržišta, povećanja otkupa domaćih proizvoda i smanjenja zavisnosti od uvoza?

Zaštitu domaće proizvodnje ne treba posmatrati samo kroz ograničavanje uvoza. Dugoročno je najvažnije da domaći proizvođač bude konkurentan, da ima sigurniji plasman i mogućnost da svoju proizvodnju razvija i povećava. Zbog toga je potrebno više ulagati u otkupne, skladišne i prerađivačke kapacitete, standarde kvaliteta i bolje povezivanje proizvođača s tržištem. Posebno je važno jačati domaću prehrambenu industriju kako bi što veći dio domaće poljoprivredne proizvodnje bio prerađen u Bosni i Hercegovini i plasiran kao proizvod veće vrijednosti.

Kroz zadrugarstvo i druge oblike udruživanja treba omogućiti malim proizvođačima da zajednički nastupaju na tržištu. Na taj način mogu osigurati veće količine, kontinuitet isporuke i bolju pregovaračku poziciju prema otkupljivačima i trgovcima.

Potrebno je jačati i kontrolu kvaliteta i sigurnosti uvezene hrane i poljoprivrednih proizvoda. Proizvodi koji se uvoze u Bosnu i Hercegovinu moraju ispunjavati propisane zdravstvene, veterinarske, fitosanitarne i druge standarde, uz efikasne inspekcijske i laboratorijske kontrole. Važno pitanje je i izvoz. Naši proizvođači se na pojedinim tržištima susreću s administrativnim, veterinarskim, fitosanitarnim i drugim necarinskim preprekama koje mogu otežati plasman proizvoda iz Bosne i Hercegovine.

Institucije Bosne i Hercegovine zato trebaju aktivnije raditi na otvaranju novih tržišta i uklanjanju neopravdanih prepreka izvozu, koristeći bilateralne razgovore, CEFTA-u i druge raspoložive trgovinske mehanizme. Kada su za to ispunjeni zakonski uslovi, treba koristiti i odgovarajuće zaštitne i recipročne mjere dopuštene međunarodnim sporazumima i trgovinskim pravilima.

Cilj je stvoriti ravnopravnije uslove za domaće proizvođače, osigurati kvalitet i sigurnost hrane na našem tržištu te povećati mogućnosti plasmana domaćih proizvoda u Bosni i Hercegovini i inostranstvu.

Mladi i ruralni razvoj

Kako zadržati mlade u ruralnim područjima i učiniti poljoprivredu atraktivnijom za novu generaciju proizvođača? Koje konkretne mjere predlažete za razvoj ruralnih područja, pokretanje novih gazdinstava i olakšavanje pristupa mladih poljoprivrednika zemljištu, kapitalu i tržištu?

Ako želimo zadržati mlade u ruralnim područjima, poljoprivreda im mora omogućiti pristojan prihod i mogućnost razvoja. Međutim, nije dovoljno govoriti samo o poljoprivrednim poticajima. Jednako su važni uslovi života – putevi, voda, kvalitetan internet, škole, vrtići, zdravstvena zaštita i druge javne usluge.

Za mlade poljoprivrednike potrebno je nastaviti razvijati posebne programe podrške za pokretanje i razvoj gazdinstava. To podrazumijeva početna bespovratna sredstva, veći procenat sufinansiranja investicija, povoljnije kreditne i garantne linije, stručnu podršku i pomoć pri izlasku na tržište.

Jedan od važnih problema je i pristup zemljištu. Potrebno je bolje evidentirati raspoloživo i neobrađeno poljoprivredno zemljište i omogućiti da mladi i aktivni proizvođači, uz jasne kriterije i obavezu stvarne proizvodnje, lakše dođu do zemljišta potrebnog za pokretanje ili proširenje gazdinstva.

Potrebno je raditi i na stvaranju uslova za okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda, jer usitnjena proizvodnja otežava primjenu savremene mehanizacije, povećava troškove i smanjuje konkurentnost.

Ruralni razvoj ne završava primarnom poljoprivrednom proizvodnjom. Prostor za nova radna mjesta postoji i u preradi hrane, ruralnom turizmu, organskoj proizvodnji, tradicionalnim proizvodima, zanatstvu i drugim djelatnostima koje porodicama mogu osigurati dodatni prihod. Zbog toga podršku poljoprivredi treba povezati s ulaganjima u lokalnu infrastrukturu, vodosnabdijevanje, saobraćajnu i digitalnu povezanost te dostupnost javnih usluga.

Suština politike SDA u ovoj oblasti jeste stvaranje uslova da domaći poljoprivrednik od svog rada može živjeti, razvijati gazdinstvo i planirati budućnost svoje porodice. Takva politika istovremeno jača domaću proizvodnju hrane, doprinosi razvoju ruralnih područja i ukupnoj prehrambenoj sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor