Iz NiP-a za Agroklub: Kako vide budućnost poljoprivrede?

U Bosni i Hercegovini će 4. oktobra biti održani Opći izbori, a među biračima su i brojni poljoprivredni proizvođači, članovi njihovih porodica, radnici i poduzetnici čiji su poslovi direktno ili indirektno vezani za poljoprivredu i ruralna područja.

Budući da odluke vlasti na različitim nivoima direktno utiču na podršku poljoprivredi, domaću proizvodnju i život na selu, Agroklub, kao jedini informativni portal u BiH usmjeren isključivo na pitanja iz ovog sektora, parlamentarnim političkim strankama uputio je pitanja o njihovim planovima i stavovima prema poljoprivredi. Cilj je jednostavan - da farmeri prije izlaska na birališta mogu vidjeti šta stranke nude i kakve politike najavljuju za ovaj sektor.

Među strankama koje su dostavile svoje odgovore je i Narod i Pravda (NiP). U posebnom članku objavit ćemo i odgovore onih kojima smo poslali upit, ali ih nisu dostavili.

Narod i Pravda objavila je svoj politički program za narednu deceniju, 2026. - 2036., pod nazivom "Razvojni manifest Bosne i Hercegovine". U predstavljenom dokumentu poljoprivreda se izričito navodi među oblastima razvoja.

Šta NiP planira kada je riječ o sektoru poljoprivrede, pročitajte u nastavku. Odgovore prenosimo u cijelosti, bez intervencija.

Agrarni budžet i poticajna politika

Kako vidite budućnost sistema podrške poljoprivredi? Koje promjene predlažete kada je riječ o visini i raspodjeli budžetskih sredstava, kriterijima za ostvarivanje podrški, rokovima isplate te dugoročnoj predvidivosti poticajne politike?

Podrška poljoprivredi nastavit će se u okviru tri osnovna modela podrške, direktnu podršku proizvodnji, podršku ruralnom razvoju i podršku općim uslugama u poljoprivredi. Direktna podrška proizvodnji uz prihode od prodaje poljoprivrednih proizvoda omogućava poljoprivrednicima zadovoljavajući novi dohotka kako bi mogli finansirati održavanje proizvodnje i svoje svakodnevne potrebe. Zbog visoke razine podrške u zemljama okruženja i niže razine konkurentnosti većeg dijela naših farmi, ona mora biti na realitivno visokom nivou i u narednim godinama.

U međuvremenu trebamo intenzivno raditi na podizanju konkurentnosti poljoprivrednih gazdinstava kroz model podrške ruralnom razvoju.
Tu mislimo prije svega na ulaganja u izgradnju modernih poljoprivrednih objekata (štala, skladišta, pakirnica, sortirnica, hladnjača) i nabavu savremene opreme za njihovo opremanje.

Važna je i nabava moderne mehanizacije (traktori, kombajni, priključni uređaji za obradu zemljišta, sjetvu i žetvu), primjena digitalizacije i automatizacije proizvodnog procesa (korištenje navigacije pri obradi zemljišta, dronova sa softverom za prepoznavanje bolesti i opskrbljenosti biljaka gnojivom, robota za mužnju, softvera za automatizaciju ishrane i držanja životinja), a sve to u funkciji povećanja učinka i produktivnosti radne snage, snižavanja cijene koštanja, povećavanja kvalitete i zdravstvene ispravnosti poljoprivrednih proizvoda. Jednom riječju, povećanje konkurentnosti.

U okviru ruralnog razvoja podrška obuhvaća i stimulaciju pretvaranju porodičnih gazdinstava u formu obrta, preduzeća ili poljoprivrednih zadruga radi unapređenja poslovanja, lakšeg pristupa kreditnim sredstvima i tržišnim lancima.

Kroz ruralni razvoj podržava se i uvođenje dopunskih poslova na imanjima (prerada vlastitih poljoprivrednih proizvoda, prodaja na vlastitom imanju, kušaonice, smještaj i prehranu turista i druge poslove) koji mogu stvoriti dodatne prihode i povećati životni standard članova poljoprivrednog gazdinstva.

Podizanje stepena znanja i razmjena inovacija između naših poljoprivrednika, povezivanje sa tržištem i potrošačima, primjena najnovijih tehnika i tehnologija proizvodnje i modernog marketinga također je sastavni dio ruralnog razvoja.

Zbog njegove važnosti za strukturnu transformaciju naše poljoprivrede u pravcu povećanja konkurentnosti, podizanju razine prihoda na farmama, povezivanju s tržištem i zadovoljavanju potreba potrošača, ključno je da za ovaj model podrški izdvajamo što veće iznose sredstava podrške. Zapravo je ovo najvažniji segment podrške kojim trebamo osigurati perspektivu za budućnost poljoprivredne proizvodnje na našem prostoru.

Treći model podrški su opće usluge u poljoprivredi poput provođenja programa zaštite zdravlja biljaka, veterinarskih mjera radi zaštite zdravlja životinja, nadzor nad kvalitetom i zdravstvenom ispravnosti hrane za ljude i životinje, opremanje laboratorija i akreditacija metoda radi podizanja stepena sigurnosti hrane na što veći nivo. Izdvajanja za ovaj model je razmjerno najmanje, ali ima veliku važnost za sprečavanje nastanka šteta u poljoprivredi kroz prevenciju zaraznih bolesti, sprečavanje pojave i širenja štetnika, odnosno zdravstvenu ispravnost hrane za krajnje potrošače u najširem smislu. Značajne korake u ovoj oblasti poduzimamo putem međunarodnih projekata, posebno kroz informatizaciju procesa, opremanje laboratorija na kantonalnoj i federalnoj razini, opremanje inspekcija te državnih institucija nadležnih za zaštitu zdravlja bilja i sigurnost hrane.

Vezano za drugi dio pitanja mi upravo radiom evaluaciju postojeće Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja koja nam treba ukazati kako unaprijediti proces planiranja i programiranja razvoja, a što će nam biti dragocjena podloga za izradu Strategije za period 2028.-2034. godina. Poznato je da se u okviru navedenih sektorskih strategija pored strateških ciljeva i prioriteta jasno definišu mjere politike i sredstva za njihovu realizaciju. Tako se povezuju razvojene potrebe sa sredstvima za njihovo ostvarenje.

Nakon što strategija bude donesena ona postaje bazni dokument za rad ministarstva i Vlade Federacije BiH pa tako i za planiranje budžetskih sredstava. U 2027. godini Strategija predviđa iznos od 214.000.000 KM za podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju. Kadrovi NIP-a na svim razinama vlasti, a posebno na federalnoj i kantonalnoj će se u narednom mandatnom periodu zalagati za izdvajanja maksimalnih zakonom propisanih 6% iz Budžeta Federacije BiH (bez fonda PIO MIO).

Zaštita domaće proizvodnje

Imate li prijedloge za jačanje konkurentnosti domaćih poljoprivrednih proizvođača i zaštitu domaće proizvodnje? Posebno nas zanima kako vidite mogućnosti zaštite domaćeg tržišta, povećanja otkupa domaćih proizvoda i smanjenja zavisnosti od uvoza?

Kao što smo već naveli, poljoprivredna politika ostvaruje se kroz više modela različitih mjera od kojih svaka grupa mjera imaju svoje mjesto i ulogu. Mjere direktnih plaćanja omogućavaju poljoprivrednicima zadovoljavajuću razinu dohotka kako bi sebi i članovima porodice osigurali očekivani životni standard i zadovoljavanje svakodnevnih potreba.

Međutim, mjere ruralnog razvoja ključne su za jačanje konkurentnosti i ne možemo dovoljno naglasiti važnost provođenja ovih mjera na što višoj razini. Poljoprivrednicima, a posebno mladim ljudima koji se žele baviti poljoprivredom i živjeti na ruralnom prostoru treba omogućiti podršku ulaganjima iz budžeta na nivou koji imaju zemlje u okruženju a to je između 40% i 50% troškova ulaganja koja se odnosne na unapređenje i proširenje poljoprivredne proizvodnje.

Za poljoprivredna gazdinstva koja imaju potencijal u zemljištu, znanju i radnoj snazi treba omogućiti pristup povoljnim kreditima kako bi okrupnili proizvodnju, unaprijedili produktivnost i kvalitetu svojih proizvoda, povećali učinkovitost svoje radne snage i tako stvorili perspektivu za dugoročnu održivost svojeg poslovanja. Federalno ministarstvo je u 2026. godini uvelo novu mjeru za financiranje ulaganja u poljoprivredna gazdinstva sredstvima komercijalnih banaka do iznosa od 600.000 KM, a što je dovoljno za realizaciju ozbiljnog ulaganja koje će osigurati održivost poslovanja čak i u uslovima EU tržišta.

Ideja se zasniva na korištenju garancija iz kreditno-garantnog programa za poljoprivredu i prehrambenu industriju Vlade Federacije BiH (50% kredita), poticajnih sredstava Federalnog ministarstva poljoprivrede koja se dodjeljuje poljoprivredniku koji vrši ulaganje (30% prihvatljivih troškova ulaganja) tako da banci ostaje nepokriveno svega 20% sredstava kreditne linije. Poljoprivrednik se obavezuje deponovati sredstva podrške kod banke koja mu je dodijelila kredit u svrhu otplate kredita. Banke su pokazale interes i kreditna linija uskoro kreće u implementaciju.

Takva strukturna ulaganja omogućit će i visok životni standard poljoprivrednicima što će umanjiti ili potpuno ukloniti motivaciju za napuštanje sela. Pozitivnih primjera imamo već sada, jer se pojedini mladi i visokoobrazovani mladi ljudi vraćaju na ruralne prostore i tamo osnivaju obrte, zadruge ili preduzeća, a svoju i perspektivu svoje djece vide u poljoprivrednoj proizvodnji i dodatnim djelatnostima koje mogu obavljati na svojem imanju.

Zaštita domaće proizvodnje uređena je međunarodnim sporazumima poput SSP-a, CEFTA-e i drugih multilateralnih i bilateralnih trgovačkih sporazuma. Dakle, zaštita domaće proizvodnje njima je precizno propisana i nije dozvoljeno samovoljno postupanje kod provođenja zaštite domaće proizvodnje.

Zaštitne intervencije mogu se provoditi samo u situaciji kada postoje dokazi da je došlo ili da će doći do narušavanja stabilnosti domaćeg poljoprivrednog tržišta zbog prekomjernog uvoza iz drugog carinskog područja. Međutim, za pribavljanje tih dokaza Bosna i Hercegovina treba uspostaviti tzv. Poljoprivredni tržišni informativni sistem (PTIS) koji na dnevnoj osnovi prati količine i cijene poljoprivrednih proizvoda koji se uvoze u Bosnu i Hercegovinu, i na osnovu pouzdanih podataka ukazuje na nagle promjene cijena i količina uvezene robe. Tek na osnovu tako prikupljenih podatka moguće je pokrenuti postupak pred nadležnim tijelom za trgovinske sporove u okviru spomenutih sporazuma, ili uvesti privremene mjere ograničenja uvoza, za što će opet biti potrebni podaci PTIS-a ukoliko bude uložena žalba od strane zemlje koja izvozi na naše tržište.

Nažalost, iz političkih razloga u Bosni i Hercegovini nije uspostavljen Poljoprivredni tržišni informativni sistem tako da ni tu mogućnost zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje ne možemo primjenjivati.

Povećanje otkupa domaćih poljoprivrednih proizvoda već se dešava, Federalno ministarstvo ima podatke o rastu proizvodnje u mnogim oblastima u razdoblju od 2022. do 2025. godine, (proizvodnja krmnog bilja porasla za preko 33 %, povrća za preko 63%, voća za gotovo 34%,grožđa i maslina za blizu 11%,mlijeka 14,7%, tova junadi za 25,79%, goveda u sistemu krava-tele za preko 57%, brojlera za 77,66%, ovaca za 7,22% ribarske proizvodnje za 24,31%), a sve te povećane količine proizvedenih dobara uspješno su otkupljene ili prodane na domaćem tržištu ili izvezene. Jedino je došlo do problema u otkupu mlijeka, ali i za taj slučaj Federalno ministarstvo je ponudilo opciju u vidu prerade mlijeka u mlijeko u prahu ili podršku za preradu mlijeka u sir za dodatno otkupljene količine mlijeka u odnosu na 2024. godinu. Jasno je da oni proizvodi koje smo proizveli direktno smanjuju potrebu za uvozom i zavisnost od uvoza.

Mladi i ruralni razvoj

Kako zadržati mlade u ruralnim područjima i učiniti poljoprivredu atraktivnijom za novu generaciju proizvođača? Koje konkretne mjere predlažete za razvoj ruralnih područja, pokretanje novih gazdinstava i olakšavanje pristupa mladih poljoprivrednika zemljištu, kapitalu i tržištu?

Mladima prije svega treba omogućiti da kroz podrške ulaganjima u svoja imanja povećaju prihode svojih gazdinstava i ostvare dohodak kojim će biti zadovoljni, te ostvare pravo na zdravstveno i penzijsko osiguranje. Sve to bit će moguće ukoliko povećaju opseg proizvodnje, produktivnost i konkurentnost na svojem imanju, te na osnovu ostvarenog prihoda budu u mogućnosti osnovati vlastiti obrt ili preduzeće.

Počevši od 2024. godine praktično provodimo mjeru podrške mladim poljoprivrednicima koji su osnovali ili preuzeli upravljanje gazdinstvom u iznosu od 50.000 KM po mladom poljoprivredniku. Od početno planiranih 1.000.000 KM u 2024. godini iznos podrške je u 2025.godini povećan na 7.725.000 KM, a u 2026. godini na 10.000.000 KM. Lično ću se zalagati da ova mjera uz podršku za kreditiranje ulaganja mladih poljoprivrednika preko komercijalnih banaka u narednim godinama čine minimalno 20% sredstava Budžeta za poljoprivredu.

U tome im Federalno ministarstvo daje konkretnu podršku u vidu sufinanciranja zdravstvenog i penzijsko-invalidskog osiguranja i to u prvoj godini od osnivanja 100% iznosa, u drugoj godini 75% iznosa a u trećoj godini 50% iznosa tih troškova.

S druge strane oni žele živjeti u što povoljnijem ambijentu u smislu kvalitete lokalnih i regionalnih cesta, kvalitetne elektro i vodovodne mreže, brzog interneta, kvalitetne povezanosti i redovitog prijevoza do lokalnih i regionalnih centara, blizine škole, trgovine, pristupa sportskim i kulturnim sadržajima. U stvaranju povoljnog ambijenta u ovoj sferi važnu ulogu imaju organi kantonalne i lokalne uprave i samouprave, a mi im pomažemo kroz različite međunarodne projekte posebno u oblasti vodosnabdijevanja i odvodnje.

Upravljanje poljoprivrednim zemljištem kod nas je preneseno na kantonalnu i lokalnu upravu, pa od njih očekujemo primjenu objektivnih kriterija kod dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta u kojima bi dodatne bodove trebali dobiti upravo mladi poljoprivrednici. Ulaganje u razvoj gazdinstva često je usko povezano sa raspoloživosti poljoprivrednog zemljišta pa ovo samo naglašava potrebu za racionalnim upravljanjem postupkom dodjele poljoprivrednog zemljišta. Pored toga od lokalne uprave i samouprave tražimo da iskoriste zakonsku mogućnost za stavljanje u funkciju privatnog poljoprivrednog zemljišta koje se ne obrađuje duže od tri godine, a koje bi umjesto da ostaje zapušteno moglo biti dodijeljeno upravo mladim poljoprivrednicima.

Za pristup kapitalu i tržištu već smo u prethodnom dijelu naveli uspostavu kreditne linije za ulaganja u proširenje i modernizaciju poljoprivrednih gazdinstava, posebno onim u vlasništvu mladih poljoprivrednika. Mi smo čak osigurali i gotove projekte od renomiranih firmi poput GEA Westfalia koji su poljoprivrednicima spremni pomoći svojim praktičnim prijedlozima i savjetima.

Moderna tehnologija koju uvodimo kroz podrške ulaganjima između ostalog podiže i kvalitetu i zdravstvenu ispravnost poljoprivrednih proizvoda tako da veliki sistemi poput mljekara, mesne industrije, industrije za preradu povrća, voća, žitarica i uljarica pokazuju dodatni interes za otkup proizvoda sa takvih imanja.

Istovremeno banke takva napredna poljoprivredna gazdinstva prepoznaju kao održiva i manje rizična tako da im je i pristup ne samo investicijskom nego i obrtnom kapitalu dodatno olakšan, a cijena kapitala je niža u odnosu na gazdinstva koja nisu ušla u proces okrupnjavanja i modernizacije.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor