Hrnjić: Proizvođačima 1.300 KM/ha, od naredne godine novi programi

Loša je poljoprivredna godina za sve proizvođače. Vrijeme je pogodovalo tome da imaju loše prinose i kvalitetu žitarica, ocijenio je federalni ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić, gostujući na BHT1. 

Kako je Agroklub jučer objavio, postignut je dogovor s poljoprivrednicima o isplati pomoći u ukupnom iznosu od 2,5 miliona maraka, što je potvrdio i ministar. Kada je riječ o zahtjevima, on je naveo kako je popustila Vlada FBiH jer želi pomoći poljoprivrednicima, da opstanu u svojoj proizvodnji. 

"Oni su tražili pored 1.000 KM, koji imaju sada u programu, za jedan hektar usjeva još dodatnih 600 maraka, to bi bilo 1.600 maraka po hektaru. Poređenja radi, jedna Srbija koja je poljoprivredna zemlja ima 300 KM po hektaru, RS ima 500 KM, a Federacija će imati oko 1.300 KM. Odgovorno tvrdim, da u ovoj godini, Federacija ima najbolje poticaje u ovom dijelu Evrope", rekao je Hrnjić. 

Novi programi 2024.

Naglasio je kako je agrarni budžet novac građana te da se prema njemu moraju biti odgovorni. Komentirao je i sve češće pitanje medija o rezultatima poljoprivrede, budući da se sve više novca izdvaja, a proizvodnja sve lošija. 

"Mi donosimo nove programe za 2024. godinu, tražit ćemo da poljoprivrednici i kvalitativno i kvantitativno proizvode svoje proizvode, a onda je tu Federacija da pomogne iz budžeta da on bude konkurentan na tržištu, za kupca. Dakle opredijeljeni smo da pratimo poljoprivrednu politiku EU, a ona kaže – ne možete proizvoditi robe koje nemaju kupca", rekao je ministar. 

Najavio je, da će FMPVŠ transparentno objaviti sve podatke ko je i koliko dobio poticaja i u koje svrhe, jer je o javni novac. Govoreći o dostatnosti u proizvodnji, naveo je da je jasno kako smo ovisni o uvozu te pojasnio: 

"Ako vam kažem samo da u BiH koji u preradi od 35.000 tona pšenice, 34 hiljade tona prerade iz uvoza, a samo hiljadu iz domaće proizvodnje, onda znate u kakvom smo problemu kad je proizvodnja hrane u pitanju. Nismo obezbijedili za svoje potrebe možda ni 10 posto." 

Lovci na poticaje

Od četiri osnovna stuba poljoprivredne politike u Federaciji,  proteklih decenija smo se, prema riječima ministra, bavili samo poticajima, nije se radilo na rješavanju pitanja poljoprivrednog zemljišta, niti strukturnim projektima, kao ni regulaciji tržišta. 

"Kada bi ovakvo stanje potrajalo, mi bismo od naših poljoprivrednika napravili lovce na poticaje, nikako ne bi bili poljoprivredni proizvođači koji su usmjereni na svoje proizvodnje. Dakle, oni moraju biti usmjereni na proizvodnje, moraju proizvoditi i kvalitet i kvantitet, a onda tu država da potakne taj razvoj", podcrtao je.