Hrana skuplja više od 30 posto u odnosu na lani? Skočile cijene ulja, šećera i žitarica

Globalne cijene hrane su u kolovozu porasle za 3,1 posto u odnosu na srpanj i 32,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavila je UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu (FAO). Prema njoj, rast su predvodile sve veće cijene šećera, biljnih ulja i žitarica.

Što se tiče žitarica, one su u kolovozu bile skuplje za 3,4 posto u odnosu na mjesec prije i čak 31,1 posto od razine u kolovozu 2021. godine. Prema ovoj agenciji, smanjenje očekivanja od žetve u nekoliko velikih zemalja izvoznica uzrokovala su rast svjetske cijene pšenice za 8,8 posto u kolovozu u odnosu na prethodni mjesec te 43,5 posto u odnosu na lanjski.

Zbog nižih izgleda za proizvodnju ječma u Kanadi i SAD-u te zbog poskupljenja pšenice povećala se i vrijednost ječma za devet posto od srpnja. On je u kolovozu bio čak 35,6 posto iznad prošlogodišnje razine. Nasuprot tome, cijene kukuruza zabilježile su blagi pad od devet posto.

Poboljšani izgledi za proizvodnju u Argentini, Europskoj uniji i Ukrajini su premostili prognozirane slabije učinke u Brazilu i SAD-u. Međunarodne kotacije za sirak također su pale u kolovozu za 2,5 posto, iako su čak 43,3 posto iznad istog razdoblja prošle godine. U međuvremenu su cijene riže ostale na silaznoj putanji.

Ulje i šećer skuplji, a svinjetina i mlijeko jeftiniji

Biljna ulja skuplja su za 6,3 posto u odnosu na srpanj. Kao glavne razloge FAO navodi više cijene palminog, ulja uljane repice te suncokretovog. Tako su se prošlog mjeseca međunarodne kotacije palminog ulja vratile na nedavne povijesne vrhunce uvelike potkrijepljene smanjenjem zaliha u Maleziji. U međuvremenu su vrijednosti ulja uljane repice dobile potporu čvrste potražnje u Europskoj uniji, a slično je i sa suncokretovim.

Mlijeko je pojeftinilo u odnosu na srpanj, ali je i dalje 13,6 posto skuplje od lani. Međutim, sir košta više i to zbog povećane potražnje i smanjene opskrbe u Europi. I maslac ima višu cijenu zbog velike uvozne potražnje iz istočne Azije, navodi FAO.

Što se tiče mesa, ono je 22 posto skuplje u odnosu na kolovoz 2020. godine. Poskupjelo je goveđe i ovčje zbog velike potražnje u Kini i ograničenim zalihama životinja za klanje u Oceaniji. Skuplja je i perad za koju postoji potražnja iz istočne Azije i Bliskog istoka, ali i problema u velikim zemljama izvoznicama zbog nedostatka radne snage. Nasuprot tome, svinjetina je jeftinija zbog slabije kupnje Kine i potražnje u Europi usred blagog povećanja ponude svinja spremnih za klanje.

Šećer je u kolovozu skuplji za 9,6 posto u odnosu na srpanj, a to označava peto uzastopno povećanje cijena i najvišu razinu još od veljače 2017. godine. Rast je prema FAO-u potaknut zabrinutošću zbog oštećenja usjeva od mraza u Brazilu, inače najvećem svjetskom izvozniku ove namirnice kojemu je probleme stvorila i dugotrajna suša. Veća mjesečna povećanja spriječena su padom cijene sirove nafte i slabljenjem brazilskog reala u odnosu na američki dolar. Dobri izgledi za proizvodnju u Indiji i Europskoj uniji također su pridonijeli ograničenju pritiska na poskupljenje.