Hoće li bh. poljoprivreda "osjetiti" nove američke carine?

Američko uvođenje carina na robu iz cijelog svijeta značajno će se odraziti na globalne ekonomske tokove i konkurentnost pogođenih zemalja. Bosna i Hercegovina nije izuzeta iz ove odluke predsjednika Donalda Trumpa, pa će se tako roba iz naše zemlje cariniti po stopi od 35%.

"BiH nema veliki obim razmjene sa SAD i ona čini oko 1% od ukupne razmjene sa svijetom", naveli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH, precizirajući da je naš ukupan izvoz u SAD, lani iznosio 234,5 miliona KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 190 miliona KM.

BiH najveći izvoz prema SAD bilježi u oblasti namjenske industrije koja čini više od 60% od ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM. Više od 50 miliona KM su proizvodi metalske i elektro industrije, oko 15 miliona KM proizvodi hemijske industrije, a manji dio izvoza se odnosi na prehrambenu i drvnu industriju.

Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi

Prema ranije objavljenim podacima u "Infokomu", zabilježeni izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u SAD u prošlo je godini iznosio 7,6 miliona KM.

SAD su jedno od izvoznih tržišta kafe iz BiH, gdje je lani zabilježen rast vrijednosti od 20,7% odnosno ukupno je izvezeno 2.700.251 KM, dok je količinski rast 17,6%, što ukazuje na povećanu potražnju i širenje izvoza kafe na američko tržište gdje smo prošle godine plasirali 206.473 kg.

BiH u SAD izvozi i eterična ulja, kojih je u 2024. godini izvezeno 291 kg u vrijednosti 455.763 KM.

S druge strane u prošloj je godini evidentiran značajan rast uvoza od 25,1% iz SAD-a, posebno orašastih plodova. U prikazu uvoznih tržišta jestivog voća i orašastih plodova Sjedinjene Države su uvezle ovih proizvoda u vrijednosti 14,5 miliona maraka.

"Bosna i Hercegovina neće u velikoj mjeri biti pogođena ovom mjerama direktno, ali najveći teret podnijet će namjenska industrija i izvoz vojne opreme, koja je carinjena po stopi od 12%, a od sada će biti opterećena po carinskoj stopi od 35%. Očekujemo veći negativan uticaj indirektno, shodno strukturi izvoza", naveli su iz VTK BiH.

Bojazan od recesije

Preduzeća iz BiH, kako dodaju, najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Evropske unije i one industrije koja posredno izvoze svoje proizvode u SAD, mogu imati probleme. To će prije svega zavisiti od odgovora EU kupaca, koji naše proizvode plasiraju direktno ili kroz svoj proizvod izvoze na američko tržište.

Hansen: Trgovinski rat sa SAD-om nismo tražili, ali moramo reagirati na pravi način

"Ako kupci naših proizvoda iz EU budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i tražnju za proizvodima bh. preduzeća", pojašnjavaju iz Komore.

U ovim uslovima, za očekivati je rast izvoza na alternativna tržišta tj. na ona tržišta kao krajnje odredište ili ona koja nisu u velikom procentu pogođena carinama i mogu podnijeti njihov teret. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH kažu kako je trenutno teško izračunati efekte uvođenja carina od strane SAD i napraviti projekcije ukupne štete za bh. ekonomiju.

"Sveukupno, ograničavanje trgovine će imati negativan uticaj na nivo ekonomske aktivnosti i pojačati bojazan od recesije", zaključili su u svom odgovoru na upit Agrokluba.