Gubici u poljoprivredi: Koliko nas koštaju katastrofe?

Katastrofe tokom posljednjih 30 godina uzrokovale su gubitke u biljnoj proizvodnji i stočarstvu u vrijednosti 3,8 triliona dolara, što je ekvivalent 123 milijarde dolara godišnje ili 5 posto godišnjeg globalnog bruto domaćeg proizvoda u poljoprivredi, pokazao je izvještaj "Utjecaj katastrofa na poljoprivredu i prehrambenu sigurnost", a koji je objavila Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

Brojka je mogla biti i veća da su bili dostupni sistemski podaci o gubicima u podsektorima ribarstva i akvakulture te šumarstva, poručuju.   

Gubici po grupama proizvoda

Izvještaj pokazuje da rastu trendovi gubitaka vezani uz glavne poljoprivredne proizvode. Kada je riječ o žitaricama, iznosili su prosječno 69 miliona tona godišnje, što odgovara cjelokupnoj proizvodnji žitarica u Francuskoj 2021., a slijede ih voće i povrće te šećerna trska i repa, pri čemu je svaki blizu prosječnom gubitku od 40 miliona tona godišnje. Za voće i povrće su pak odgovarali ukupnoj proizvodnji u tom sektoru za Japan i Vijetnam 2021.

Meso, mliječni proizvodi i jaja pokazali su prosječni procijenjeni gubitak od 16 miliona tona godišnje, što odgovara ukupnoj proizvodnji tog sektora u Meksiku i Indiji 2021. godine.

Regionalne razlike  

Razlika među regijama, podregijama i grupama zemalja je značajna, naglašavaju. Tako je Azija zabilježila daleko najveći udio u ukupnim ekonomskim gubicima. Afrika, Evropa i Amerika su pokazale sličan red veličine. Međutim, gubici u Aziji iznosili su četiri posto udjela u poljoprivredi, a u Africi gotovo osam posto. Varijabilnost je bila još veća među podregijama.

Najviše su bile ugrožene male arhipelaške države u razvoju.

Negativni utjecaji

Broj katastrofa porastao je sa 100 godišnje u 1970-ima na oko 400 takvih događaja godišnje širom svijeta u posljednjih 20 godina. Ne samo da se povećavaju po učestalosti, intenzitetu i složenosti, već se očekuje i da će se njihov učinak pogoršati, budući da one koje su izazvane klimatskim promjenama pojačavaju postojeću društvenu i ekološku ranjivost.

Izvještaj naglašava da ovakve opasnosti negativno utječu na više sistema i sektora. Temeljni pokretači rizika od katastrofa uključuju klimatske promjene, siromaštvo i nejednakost, rast stanovništva, probleme u zdravstvu uzrokovane pandemijama, prakse kao što su neodrživo korištenje i upravljanje tlom, oružani sukobi i degradacija okoliša.

U ekstremnim slučajevima, dolazi do raseljavanja i iseljavanja ruralnog stanovništva. Ogromne poplave izazvane abnormalnim monsunskim kišama u pakistanskoj južnoj pokrajini Sindh ilustrativan su primjer kako je kombinacija sporih i iznenadnih opasnosti izazvala raseljavanje, negativno utječući na poljoprivredno-prehrambene sisteme i povećavajući prehrambenu nesigurnost. 

Najranjiviji su mali - koja su rješenja?

Poljoprivrednici, posebno mali koji se bave uzgojem u kišnim uvjetima, najranjiviji su u poljoprivredno-prehrambenim sistemima i snose najveći teret. Zato im je potrebna podrška kako bi usvojili dobre prakse za smanjenje rizika na nivou farme. 

Ističu se tri prioriteta za djelovanje: unaprjeđenje podataka i informacija o utjecajima katastrofa na sve podsektore poljoprivrede – biljnu proizvodnju, stočarstvo, ribarstvo i akvakulturu te šumarstvo; razvijanje i uključivanje više sektora i pristupa u politike i programe na svim nivoima te kao treće, povećanje ulaganja u otpornost.