Tržište poljoprivredne robotizacije je u porastu i to zbog nedostatka radne snage te zahtjevima potrošača i zakonodavstva za održivom proizvodnjom hrane.
Nestašica radne snage i održiva proizvodnja hrane glavni su pokretači rasta prodaje robota u sektoru poljoprivrede. U nizozemskoj banci ABN AMRO istražili su, a onda i mapirali globalno tržište dronova, robota za mužnju i hranjenje, poljskih robota, autonomnih traktora te srodnih mašina kao i hardvera i softvera za analizu podataka, navodi futurefarming.
Prema proračunima i procjenama banke, postojeće svjetsko tržište za "agritech" sektor iznosi 6,2 milijarde eura. Nestašica radne snage, pojačana učincima izbijanja Covid-19 na međunarodna putovanja migranata i sezonskih radnika, te zahtjevi potrošača i zakonodavstva za održivom proizvodnjom hrane glavni su pokretači rasta za očekivano udvostručavanje 2025. Prosječni godišnji rast predviđa se za 15 %.
Nizozemski proizvođači trenutno imaju tržišni udio od 11% (715 miliona eura), uglavnom zahvaljujući dominantnim tržišnim udjelima kada je riječ o robotima za mužnju i hranidbu, a sa kompanijom Lelyem na čelu. Ukupni promet ove vrste tehnologije u toj zemlji može narasti na 2,5 milijarde eura do 2030., sa prosječnim godišnjim rastom od 13%.
ABN AMRO takođe signalizira postojeća uska grla koja narušavaju rast i mogućnosti ovoga sektora, a to su zakoni, manjak znanja i nedovoljan pristup subvencijama, finansiranju i privatnom kapitalu.
Početkom 2020. godine 18% nizozemskih poljoprivrednika i uzgajivača povrća u staklenicima zabilježilo je nedostatak radne snage. Broj je pao na oko 14%, što je puno više u odnosu na 3% od prije četiri godine.
Nizozemski proizvođač robota za branje špargli Cerescon početkom ove godine čak je evidentirao nedostatak od 30% za ručnu berbu tog povrća. Zbog nestašice, troškovi ove vrste rada rastu što dovodi do većeg zanimanja poljoprivrednika za robotska rješenja.
Svjetska populacija, kao i broj onih u srednjoj i višoj klasi rastu, što treba zadovoljiti učinkovitijom proizvodnjom hrane iz, sa druge strane, sve manje raspoloživih površina za uzgoj.
EK predlaže: 50% manje pesticida, 20% đubriva, ali i poticaji za eko proizvodnju?
Preferencije potrošača za održivu i organsku hranu, kao i zakonski propisi kojima se smanjuju količine hemijskih sredstava zaštitu usjeva, kao što je Strategija EU Od farme do viljuške, stvaraju dodatni pritisak na proizvodnju, ali će vjerovatno i ubrzati zanimanje poljoprivrednika za robotizaciju.
Tagovi
Autorica