Državna strategija: Dva proizvoda u BiH i dalje će se poticati po količini proizvodnje

Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine usvojio je Strateški plan ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine za period od 2023. do 2027. Riječ je o okvirnom dokumentu koji predviđa petogodišnji budžet od 1,2 milijarde KM. Najveći iznos, više od milijardu maraka, trebao bi biti iskorišten za direktna plaćanja poljoprivrednicima.

Prvi strateški cilj je da se razvoj poljoprivrede bazira na povećanju produktivnosti i održivosti dohotka poljoprivrednih gazdinstava. Istaknuto je da BiH nedovoljno koristi raspoložive resurse poljoprivrednog zemljišta, što rezultira povećanom potrebom za uvozom hrane.

Direktna plaćanja

U mjerama koje se previđajum navedeno je da će osnovna vrsta poticaja u biljnoj proizvodnji biti isplata po jedinici obrađene površine (uključujući i višegodišnje zasade), kao mjera podrške dohotku poljoprivrednih gazdinstava iz domena proizvodno nevezanih direktnih plaćanja.

"Ova vrsta poticaja će zamijeniti dosadašnje poticaje koji su isplaćivani po jedinici inputa ili outputa. Ujednačavanjem direktne podrške po ha za sve kulture, neće se favorizirati pojedine proizvodnje, niti podsektori poljoprivredne proizvodnje što će omogućiti racionalnije i ekonomičnije iskorištavanje prirodnih uslova u kojima proizvođači posluju", stoji u dokumentu, u kojem se dodaje da će se visina isplate prilagođavati ukupno raspoloživim budžetskim sredstvima u pojedinim godinama.

Također, mjerama su previđena direktna plaćanja po uslovnom grlu stoke, a koja će se realizirati isplatom određenog iznosa poticaja za svako registrirano grlo. S obzirom na različitu veličinu, vrijednost i starost pojedinih kategorija stoke, visina će se diferencirati primjenom kriterija njihovog svođenja na uslovno grlo.

"Isplatom poticaja na ovaj način svi proizvođači se dovode u ravnopravan položaj, bez favoriziranja pojedinih proizvodnji, vrsta stoke i načina plasmana proizvoda. Određeni elementi ove vrste plaćanja bili su u primjeni i do sada, a u narednom periodu ova vrsta poticaja trebala bi zamijeniti veći broj pojedinačnih i fragmentiranih mjera", navodi se, a pretpostavka za realizaciju ove mjere je postojanje ažurnog registra domaćih životinja.

Povećanje produktivnosti

Povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje postići će se dodjelom proizvodno-vezanih direktnih plaćanja koja favoriziraju povećanje proizvedene količine i prodaje konkretnog poljoprivrednog proizvoda. Kompenzaciona plaćanja strateškim proizvodnjama navode se kao jedna od mjera, a imaju za cilj da se nadoknadi gubitak podrške proizvođačima pšenice i mlijeka kod prelaska sa podrške na bazi outputa (po kg i litri) na podršku jedinstvenim plaćanjem po hektaru i grlu.

"U BiH su dva strateška proizvoda, a to su mlijeko i pšenica. Za ove proizvode nastavit će se dodjela poticaja po jedinici ostvarenog inputa, kilogramu prodate pšenice i litri otkupljenog mlijeka. Na taj način potiče se industrijska prerada tih proizvoda i podmirenje potreba stanovništva koje ne proizvodi ta dva proizvoda", ističe se u Strateškom planu.

Premiranjem prodatih količina, kako dodaju, utiče sa na povećanje produktivnosti (jer se za veću količinu dobija veći poticaj) i povezanosti proizvođača i prerađivača. Premija može biti diferencirana prema kvalitetu (klasi) mlijeka i pšenice, što predstavlja primjer primjene unakrsne usklađenosti sa stanovišta ispunjavanja minimalnih standarda kvaliteta i sigurnosti hrane. Pošto je premija po jedinici ostvarene proizvodnje proizvodno vezano plaćanje koje nije u skladu sa ZPP EU u periodu važenja ove strategije dodatna plaćanja za strateške proizvode bi trebalo transformirati i plaćanja po jedinici površine i po muznom grlu.

Kompletan Strateški plan ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine za period od 2023. do 2027., okvirni dokument, možete pogledati ispod ovog teksta. 

Osim strateških proizvoda, direktna plaćanja na bazi količine ostvarene proizvodnje praktično se realizirauju putem isplate premije za proizvedenu količinu proizvoda, što je uslovljeno prodajom tih proizvoda otkupljivaču ili prerađivaču, kao stimulacija za uspostavljanje lanaca snabdijevanja između poljoprivrede, trgovine i prerade.

U odsustvu direktnih plaćanja po uslovnom grlu stoke, isplaćuje se premija po kg žive mjere utovljene stoke. Ovo je uglavnom stalna mjera (naročito u RS), iako to treba biti privremena i povremena mjera za pojedine vrste stoke koja bi nadoknađivala dio izgubljenog dohotka u slučaju ozbiljnijih poremećaja otkupnih cijena žive stoke na domaćem tržištu.