Do 2030. smanjit će se emisije štetnih plinova u poljoprivredi?

Evropske emisije stakleničkih plinova i amonijaka vezane za poljoprivredu smanjit će se do 2030. godine zahvaljujući savremenim tehnikama uzgoja koje smanjuju uporabu i poboljšavaju učinkovitost inputa kao što je đubrivo, objavljeno je u prognozi EU za period od 2017. do 2030. godine.

Prema izvješću, očekuje se da će ukupne emisije stakleničkih plinova bez CO₂ iz poljoprivrede smanjiti za 1,5% do 2030. u usporedbi s 2008. godinom. Većina emisija stakleničkih plinova (npr. metana i azotnog oksida) koji nisu CO2 u poljoprivredi potječe izravno ili neizravno iz proizvodnje životinja - ovaj će sektor izravno biti odgovoran za 72% tih emisija u 2030. godini, uz pretpostavku da su emisije stajskog đubriva na terenu namijenjene stočarskom sektoru. Velika većina emisije metana (85%) dolazi od probave preživača.

Izvori emisija stakleničkih plinova u EU 2030. godine

Očekuje se da će se emisije amonijaka povezane s poljoprivredom u Europi smanjiti za oko 10% između 2008. i 2030. Proizvodnja životinja i usjeva oslobađa amonijak u atmosferu, s više od 90% tih emisija povezanih s poljoprivredom. Većina emisija amonijaka povezana je s raspolaganjem stajskim đubrivom (oko 80%) i upotrebom mineralnih đubriva (približno 20%). Oslobađanje amonijaka u atmosferu se kombinira s drugim oblicima onečišćivača zraka, što pridonosi stvaranju čestica s jakim negativnim utjecajima na ljudsko zdravlje.

Projekcija promjene emisije amonijaka u EU po izvoru (milijuna tona NH₃)

Ovo smanjenje će se dogoditi usprkos porastu proizvodnje mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda. To pokazuje da je učinkovitost ove proizvodnje važan čimbenik u smanjenju emisija, uz, primjerice, promjene u sastavu stada i razvoja sustava đubriva.

Očekuje se da će 2030. projicirani prosječni višak azota u EU biti blizu 63 kg azota po hektaru, 2,6% niže nego u 2008. Višak azota farmi jest ravnoteža između inputa i outputa azota do i od farme. Visoka razina suviška azota utječe na atmosferu i površinsku i podzemnu vodu, što dovodi do onečišćenja i smanjenja kvaliteta vode i zraka.

Očekivano smanjenje viška azota do 2030. godine posljedica je projiciranog općeg povećanja učinkovitosti uporabe azota, iako se razina znatno razlikuje između regija Europe. Tamo gdje se očekuje smanjenje veličine stada, višak azota će se značajno smanjiti. Nasuprot tome, prosječni višak azota povećava se i povećanjem brojem životinja.

Foto: tsirik/bigstockphoto.com