Odlazak mlađih, kvalificiranih radnika dodatno je utjecao na starenje, obnavljanje generacije i razvoj poljoprivrede. Na stope nataliteta, smrtnosti i migracijske tokove utjecat će i pandemija.
Dinamika stanovništva u Europskoj uniji utječe na različite aspekte života, od ekonomskih i socijalnih posljedica do kulturoloških i okolišnih učinaka. S obzirom na to da demografske promjene mogu predstavljati glavni izazov za EU, Europski parlament (EP) je ispitao uzroke i moguća rješenja po tom pitanju.
Iako potpune posljedice krize Covid-19 još uvijek nisu poznate, u izvješću EP se navodi da će pandemija vjerojatno utjecati na stope nataliteta i smrtnosti, kao i na migracijske tokove u Europi.
Što se tiče demografskih trendova, navode da je došlo do depopulacije određenih regija, posebno u istočnoj i južnoj Europi. Glavni razlog su kombinacije migracija unutar EU s ovih područja i niskih stopa plodnosti. Tu je i odljev mozgova, u kojem pojedine regije gube vješte i kompetitivne ljude.
Prema ovom izvješću, jaz između urbanih i ruralnih područja i dalje se nastavlja. Naime, ruralna čine do 44 posto površine EU-a, dok 78 posto europskog stanovništva živi u urbanim područjima. Problem je i starenje, a predviđa se da će 30,3 posto populacije do 2070. godine biti u dobi od 65 godina ili više u usporedbi s 20,3 posto u 2019.
Smanjenjem broja stanovnika u 2015. godini EU je doživjela prvi prirodni pad registrirajući više umrlih nego rođenih, a očekuje se da će se populacija dugoročno znatno smanjiti. Regije s populacijom koja se brzo smanjuje pogođene su velikim nesrazmjerom u pružanju socijalnih usluga (zdravstvenih, kulturnih), loše infrastrukture i ICT povezanosti te obrazovanja i mogućnosti rada.
Iseljene regije često su ruralna ili postindustrijska područja gdje ljudi imaju niska primanja i manje mogućnosti za zapošljavanje. Odlazak mlađih, kvalificiranih radnika dodatno je utjecao na starenje, obnavljanje generacije i razvoj poljoprivrede.
Slobodno kretanje radne snage jedna je od četiri slobode EU-a i njenog jedinstvenog tržišta. Ekonomska kriza 2008. dovela je do toga da su se mladi obrazovani stručnjaci iz južne i istočne Europe preselili u sjeverozapadnu Europu, a kriza Covid-19 mogla bi potaknuti ovaj trend. Očekuje se da će smanjena gospodarska aktivnost i nezaposlenost generirati novi val migracija mladih unutar i između zemalja EU-a.
Stoga zastupnici u Europskom parlamentu žele da demografska pitanja budu prioritet, uz ona vezanih za klimatske promjene i digitalnu tranziciju. Koordinirani pristup - integriranje načela održivosti, ozelenjavanja i digitalizacije u različite politike EU-a, također bi doprinio preokretu negativnih demografskih trendova.
Napominju kako su nacionalne i lokalne vlasti jednako važne u odgovoru na demografske promjene te da su oni kao partneri u Instrumentu za oporavak i otpornost u najboljem položaju da naprave planove oporavka za najugroženije regije.
U priopćenju se naglašava kako EU u svojoj strategiji mobilnosti ne smije zanemariti ruralne i udaljene regije jer prometne mreže mogu zaustaviti depopulaciju jačanjem povezanosti ruralno-urbano.
Također, ruralni turizam bi mogao igrati važnu ulogu u rješavanju problema depopulacije otvaranjem novih radnih mjesta te ekonomske i demografske diverzifikacije tih područja.
Pandemija je otkrila digitalnu podjelu koja pogađa posebno starije ljude i one koji žive u manje razvijenim regijama. Ulaganja u digitalni sektor trebala bi omogućiti pravednu i ravnopravnu tranziciju prema takvoj ekonomiji i internetskom obrazovnom sustavu dostupnom svim građanima.
Što satelitske tehnologije donose budućnosti poljoprivrede i žiteljima ruralnih prostora?
Širenje rada na daljinu tijekom krize Covid-19 moglo bi pomoći preokrenuti trendove depopulacije u ruralnim područjima, omogućujući mladim obrazovanim ljudima da ostanu u mjestima koja bi inače napustili, zaključuje se u izvješću i navodi da bi rješavanje demografskih neravnoteža povećalo ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju Unije i način je suzbijanja radikalizacije.
Tagovi
Autorica