Pretraga tekstova
Provedena je studija o degradaciji zemljišta na globalnim obradivim površinama. Za dobivanje rezultata korišteni su podaci o suhoći, eroziji, propadanju vegetacije, zaslanjivanju i smanjenju ugljika u tlu.
Iako je poljoprivreda glavni stup globalne sigurnosti hrane, njezinoj produktivnosti trenutno prijete brojni ekološki problemi. Među njima je i degradacija zemljišta. No, još uvijek nema dovoljno znanja o planetarnom prostornom otisku na obradivim površinama, koje su glavna značajka agrarnih sustava na razini čitavog svijeta.
Iz tog je razloga provedena studija koja je prvi puta do sada globalno analizirala njen utjecaj koristeći složene geoprostorne podatke o glavnim procesima poput suhoće, erozije, propadanja vegetacije, zaslanjivanja i smanjenja organskog ugljika u tlu.
Primjenjene su geostatističke tehnike, reprezentativne za identificiranje učestalosti spomenutih pet procesa. Rezultati su pokazali da suša čini daleko najveći pojedinačni pritisak te utječe na približno 40 posto obradivih površina koje pokrivaju oko 14 milijuna km2.
Nadalje, utvrđeno je da je erozija još jedan od glavnih procesa degradacije, te utječe na oko 20 posto globalnih obradivih sustava. Rezultati su također pokazali da ta dva postupka razgradnje istovremeno utječu na dodatnih 7 posto takvih površina.
Statistički podaci pokazuju da su Indija, Sjedinjene Države, Kina, Brazil, Argentina, Rusija i Australija najosjetljivije zemlje svijeta kada je riječ o degradaciji. Gledano u postotcima, statistička promatranja pokazala su da su afričke zemlje najviše pogođene.
Znanstvenici smatraju da bi saznanja iz ove studije mogla biti korisna za akcije upravljanja poljoprivredom koje bi pak mogle ublažiti negativne učinke propadanja, koji trenutno utječu na mnoge obradive sustave diljem svijeta.
Autorica
Više [+]
Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja. Aktivno djeluje u području agrara kroz struku, medije i projekte.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kad temperature porastu, nema boljeg osvježenja od sočne, slatke i hladne lubenice. 🍉☀️ Pravi okus ljeta!
Kako su vaše lubenice rodile ove sezone?
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Dalila Ja sam ti u djelo Bilogore, skoro sam vrh Bilogore, pa ti je hladno kad bi trebalo sjeme u zemlju, ako ideš sa flancima udari mraz. Klimatska Više [+] borba. A danas se ispekao rulječi kukuruz. Ili prehladno ili prevruče.
Dalila Ivanković Memić
prije 3 tjedna
Damire, istina, klima dosta utiče na sazrijevanje. Kod nas su ove stigle ranije, a za stajski gnoj se slažem – bez dobre prihrane teško je očekivati Više [+] prave, slatke lubenice. 🍉
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Nešto mi blesavo palo na pamet, nije prodaja na kučnome pragu. Mi ostavimo adresu i GSL doveze na kučni prag, svi sretni zadovoljni. Nešto mi blesavo palo na pamet, nije prodaja na kučnome pragu. Mi ostavimo adresu i GSL doveze na kučni prag, svi sretni zadovoljni.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Lubenice u mom kraju dolaze tek oko 15.8 ipak smo mi hladniji dio Hrvatske a takva nam i kasnija vegetacija da sve kasnije dolazi i sazrijeva. Ali Više [+] bez stajskoga zreloga gnoja nema lubenica, već loptice za tenis ili golf.