Cijene žitarica porasle zbog raketnog napada na Odesu

Prošle sedmice je potpisivanje dogovora o deblokadi crnomorskih luka pokrenuo pad cijena žitarica na svjetskom tržištu, ali je raketni napad na Odesu, već u subotu, izazvao ponovni rast, izvještava Agrarheute

U petak je cijena pšenice na evropskom tržištu fjučersa pala za 25 eura, na 325,75 eura po toni, dok su decembarski ugovori završili na 312,50 eura po toni. Ovo su od marta najniže cijene.

Cijena kukuruza za avgust iznosila je 323 eura, a nova berba kukuruza 302 eura po toni. U SAD cijene pšenice su pale na 7,59 dolara po bušelu.

Novi događaji, novi rast cijene

No, vijest da se desio raketni napad na luku Odesu je ponovo uzburkao tržište žitarica i izazvao novi skok cijena. Na čikaškom fjučers tržištu cijene pšenice porasle su na 7,85 dolara po bušelu (oko 288 dolara/t, op.a.) što se očekuje i za evropsko. 

Ukrajinske vlasti su saopštile da se nastavljaju pripreme za nastavak izvoza žitarica iz crnomorskih luka. 

80 brodova i dalje blokira luke

Prema informacijama koje su dali evropski trgovci žitom, transportni brodovi za rasute terete će vjerovatno biti uglavnom turski ili grčki, pri čemu Grčka ima najveću flotu. Mogu transportovati 20.000 do 70.000 tona žitarica odjednom.

Zajednički koordinacioni centar (JCC), sastavljen od članova iz sve četiri strane, nadgledat će one koji prolaze Crnim morem. Za transport proizvoda poput brašna ili tjestenine koji su već prerađeni u Ukrajini, mogli bi se koristiti kontejnerski brodovi velikih europskih kompanija. Njih u Istanbulu moraju pregledati predstavnici prije nego što otplove u Ukrajinu kako bi se uvjerili da ne voze oružje.

Trenutno je preko 80 plovila još uvijek blokirano u ukrajinskim lukama, a veliki dio je napunjen teretom, najviše žitom. Oni moraju napustiti luke prije dolaska novih.

Skuplji izvoz 

Visoke premije rizika će vjerovatno poskupiti izvoz žitarica. Kompanijama i vlasnicima brodova potrebna je finansijska sigurnost za obavljanje rizičnih izvoza iz miniranih luka i voda.

Predstavnik brodarske industrije rekao je da se mora pokazati da su rute zaista sigurne, jer niko ne želi da izgubi brod.