Najmanje je poskupjelo meso, za samo 0,4 posto, budući da su stabilne cijene govedine i svinjetine i pad cijena ovčetine ublažili poskupljenje mesa peradi.
Cijene hrane na globalnom nivou su u septembru porasle najviše u posljednjih godinu i pol dana, što se odrazilo na poskupljenje svih prehrambenih proizvoda, izvijestila je agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO. Posebno je naglašen dvoznamenkasti skok cijena šećera.
FAO-ov indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u septembru u prosjeku 124,4 boda i bio je viši za tri posto u odnosu na avgust. Riječ je o najvećem poskupljenju hrane na mjesečnom nivou od marta prošle godine, izračunali su u FAO-u.
U odnosu na prošlogodišnji septembar njegova vrijednost bila je viša za 2,1 posto.
Najviše su u septembru porasle cijene šećera, za čak 10,4 posto u odnosu na avgust, odražavajući lošije prognoze žetve šećerne trske u Brazilu i straha da bi odluka Indije o ukidanju limita za upotrebu šećerne trske u proizvodnji etanola mogla znatno smanjiti ponudu.
Značajno su poskupjela i biljna ulja, za 4,6 posto u odnosu na avgust. Cijene palminog potaknule su neočekivano slaba proizvodnja i nepovoljne prognoze za vodeće proizvođače u jugoistočnoj Aziji. Suncokretovo je tek blago poskupjelo zbog smanjene proizvodnje suncokretovih sjemenki, navode u FAO-u.
Indeks cijena mlijeka i mliječnih proizvoda porastao je za 3,8 posto, a razlog je velika potražnja za punomasnim i obranim mlijekom u prahu, maslacem i sirom.
Osjetan rast zabilježen je i za žitarice, od tri posto, zbog iznimno jakih padavina u EU i u Kanadi koje su podigle cijene pšenice i kukuruza.
Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim berzama pratite na Baze podataka > Tržište
Najmanje je poskupjelo meso, za samo 0,4 posto, budući da su stabilne cijene govedine i svinjetine i pad cijena ovčetine ublažili poskupljenje mesa peradi.
FAO je u odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištima žitarica neznatno povisio procjenu svjetske proizvodnje u ovoj godini, na 2,853 milijardi tona, zahvaljujući poboljšanim izgledima za rižu i pšenicu koji su prevagnuli nad smanjenom proizvodnjom krupnozrnatnih žitarica.
Proizvodnja pšenice trebala bi ove godine porasti za 0,5 posto. Prema novim procjenama, prognozirani bolji urod u Australiji trebao bi više nego nadoknaditi osjetno slabije rezultate u EU zbog padalina.
U FAO napominju da će obilna kiša znatno smanjiti i urod kukuruza u EU, ali prognoze za SAD pokazuju ipak bolje rezultate nego što se do sada očekivalo, uz, kako tvrde, gotovo idealne vremenske uvjete. Stoga bi proizvodnja na globalnom nivou trebala biti tek neznatno manja nego lani.
Potrošnja žitarica trebala bi u novoj sezoni 2024/2025. porasti za 0,4 posto i iznositi 2,853 milijarde tona. Zalihe bi pak na kraju sezone mogle biti veće za 1,2 posto nego na početku i dosegnuti 89 miliona tona.
Prognoziraju da bi se međunarodna trgovina ovom robom mogla smanjiti za 2,7 posto u odnosu na sezonu 2023./2024., na 488,1 mil. t.
Tagovi
Autorica