Cijene gnojiva otišle u nebo, usvojen paket mjera za pomoć evropskim poljoprivrednicima

Novi val rasta cijena energije i gnojiva, dodatno potaknut krizom na Bliskom istoku, ponovno je opteretio evropske poljoprivrednike. Nakon povećanja cijena azotnih gnojiva od čak 62% u razdoblju od 2020. do 2025., one su između decembra 2025. i aprila 2026. porasle za još 40%, čulo se u Evropskom parlamentu. Upravo zato usvojili su privremene mjere koje bi trebale pomoći poljoprivrednicima u očuvanju proizvodnje, ublažavanju rasta troškova i osiguravanju stabilnog snabdijevanja hranom za građane Evropske unije.

”Gnojivo je jedan od najvećih troškova većini poljoprivrednika. Na primjer, cijene hljeba i tjestenine za potrošače uveliko ovise o cijenama gnojiva, jednog od ključnih inputa u poljoprivredi. Rast cijene pogodio je posebno naša mala porodična poljoprivredna gazdinstva i proizvođače trajnih nasada poput maslinara i vinogradara“, istaknuo je hrvatski eurozastupnik Marko Vešligaj.

Predložene izmjene ZPP-a

Istaknuo je da je važnost pomoći poljoprivrednicima bila jasna od početka krize te pozdravio odluku Evropske komisije da otvori mogućnost direktne podrške. Naglasio je kako je prijedlog razmotren po hitnom postupku kako bi države članice što prije mogle provesti mjere pomoći.

Nova pravila za upotrebu azotnih gnojiva bi mogla trajno uništiti poljoprivredne površine?

Kako bi se poljoprivrednicima pružila hitna finansijska pomoć zbog naglog rasta cijena gnojiva, predložene su ciljane izmjene Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Paket mjera donosi novi program likvidnosne podrške u okviru ruralnog razvoja za krizne situacije, mogućnost ranije isplate direktnih podrški te veću fleksibilnost državama članicama u raspodjeli sredstava za direktna plaćanja tokom 2027. godine.

Sufinansiranje 50% dodatnih troškova

Predviđeno je i sufinansiranje do 50% dodatnih troškova nastalih zbog rasta cijena gnojiva od 1. marta 2026., odnosno do 80% za poljoprivrednike koji se obvežu na smanjenje njihove upotrebe. Privremena vanredna podrška isplaćivat će se po hektaru, na temelju prosječne godišnje potrošnje ili stvarno nastalih troškova, uz uvažavanje posebnosti pojedinih sektora i proizvodnih sistema.

"Za provedbu ove nove mjere države članice morat će izmijeniti svoje strateške planove ZPP-a, dok će Evropska komisija naknadno donijeti delegirani akt kojim će se odrediti najveći iznos direktnih plaćanja“, zaključio je Vešligaj.