Branko Mijatović: Rakija mora biti školovana

"Biljka se može iščupati sa mjesta na kom je ponikla i posaditi bilo gdje, ali ona više nikada neće biti ista. Ne na način kakva bi bila da je ostala na svome. E, isto vrijedi i za čovjeka..."

Ovako započinje priču Branko Mijatović iz Gradiške, vlasnik firme BMB Delta, mašinac po struci, uzgajivač voća i pasionirani proizvođač prirodnih voćnih rakija.

Domaćin na očevini

Pomenutu mudrost čuo je od jednog starca iz rodnog sela, u trenutku kada je prirodnim slijedom događaja postao nasljednik i domaćin na očevini i djedovini. Naime, Branko je rodom iz sela Sjeverovci kod Kozarske Dubice, u kojem je proveo djetinjstvo i u kojem se nalazi porodično imanje, u koje su njegov otac, a prije njega djed i pradjed godinama ulagali.

"Oduvijek sam bio fasciniran Kozarom i Prosarom, na čijim se obroncima, u selu Sjeverovci nalazi i moja očevina. To je izuzetno kvalitetno voćarsko područje, na kojem se intenzivna proizvodnja voća organizuje još od ranih šezdesetih godina prošlog vijeka. Obzirom da je početkom dvijehiljaditih vladao trend podizanja novih nasada voća, nisam se puno dvoumio na koji način ću ponovno oživjeti vlastito imanje...", nastavlja priču Branko.

U kratkom roku, u selima Sjeverovci i Jablanica podignut je intenzivni zasad voća, površine 15 hektara. U njemu se gaji kruška i to na 10 hektara, kao i jabuka na 5 hektara površine. Međutim, zahvaljujući izraženom preduzetničkom duhu, značajnom iskustvu i strateškom razmišljanju, Branko je među prvima predvidio sudbinu domaćeg voćarstva.

Radomir Vukelić: Možeš biti pošten ili nepošten, al' si vrijedan ili lijen

Nedugo nakon stupanja voćnjaka u rod, započeo je sa uspostavljenjem kapaciteta za preradu voća u voćne destilate. Želja mu je bila, kako mi kaže, da objedini porodičnu tradiciju, iskustvo domaćih i regionalnih stručnjaka i savremene tehnologije u posmatranom sektoru.

"Moj djed je još 1966. godine kupio prvi porodični kotao. Ljudi su odvajali prvenac ili bašicu, kako su je još zvali i pri tome, čini mi se, znali dosta više o tehnologiji proizvodnje nego mnogi današnji proizvođači. Jedino što su bašicu koristili za masiranje. Sa tim se ne bih složio", ističe kroz smijeh Branko.

Kvalitetne rakije nema bez kvalitetnog i zdravog voća

Netom nakon donošenja odluke o proizvodnji voćnih rakija, kupljen je i prvi kotao i to onaj klasični, "Šarantskog" tipa, kapaciteta 220 litara. Njega će kasnije pratiti i savremeni kotao tipa "Holštajn", naručen i proizveden u Njemačkoj. U rakijaškim krugovima, kako mi priča Branko, postoje mišljenja kako savremeni kotlovi "uzimaju" dušu rakiji, na način da veoma detaljno prečišćavaju sve njene frakcije, dok nekadašnji kotlovi "čuvaju" osobine rakije na koje su navikli domaći potrošači.

"Bez obzira na tip kotla i usvojenu tehnologiju, kvalitetne rakije nema bez kvalitetnog i zdravog voća, pravilno 'vođenog' procesa fermentacije, precizne destilacije i odležavanja pića u odgovarajućim uslovima. Rakija zaista pokazuje koliko ste se trudili oko nje", tvrdi Branko.

Vremenom, tehnologija proizvodnje Brankove rakije dobija ozbiljne obrise. U tome su mu pomogli prof. dr Ninoslav Nikičević, svjetski poznati stručnjak iz domena proizvodnje i ocjenjivanja voćnih destilata, kao i dr Davorka Ratković, koja je svoju doktorsku disertaciju odbranila upravo na Brankovim rakijama. Ovako "utegnute" i kvalitetne rakije zahtijevale su i jedinstveno ime, koje je moralo u sebi sadržavati svoje geografsko prijeklo. Tako je nastao brend "Kozarski biser".

Kako se dalje razvijala Brankova rakijska priča, koja su njegova mišljenja o trenutnim trendovima na domaćem i inostranom tržištu, a kada je rakija u pitanju, koji su osnovni tehnološki momenti u proizvodnji i još mnogo toga, saznajte iz nove epizode "AgroManager" podcasta, autora i voditelja Petra Ninića.