• Božićni običaji
  • 03.01.2019. 08:00

Božić - kroz običaje do proslave najvećeg hrišćanskog praznika

Vrijeme je kupovine ovaca za božićnu pečenicu. Traži se što bolja, ljepša i veća ovca kako bi naredna godina protekla u veselju i dobrom raspoloženju. I najsiromašnije porodice moraju imati bogatu božićnu trpezu koja se ne računa ako na njoj nema mesa.

Foto: Marijana Simanić
  • 94
  • 15
  • 0

Mnogobrojni običaji su vezani za Božić kojih se rado sjeća, a i proslavlja penzionerka Jovanka Karišik koja već više od dvadeset godina živi u Kanadi, ali redovno dolazi u svoju domovinu i praznuje običaje koje su je od malena naučili njeni preci.

Običaji za božićne praznike na Borikama

Rođena na Borikama gdje je provela djetinjstvo, jedan dio života u Sarajevu, a drugi u Kanadi, ova skromna žena nam objašnjava kako se najveći srpski praznik dočekivao u njenoj kući.

VD
Jovanka Karišik

"Na Badnji dan se porani i oko dva sata po noći se ide u šumu da se sječe što veći i bogatiji hrast. Prvo se pomoli Bogu, popršće drvo žitom koje je majka spremila u pletenu rukavicu, popije rakija i iz trećeg zamaha sjekirom obori Badnjak. Prvi iver koji padne se stavlja u rukavicu sa žitom i nosi kući", priča Karišikova.

Hrast se prislanja uz kuću i preko njega se lomi pogača.

Ona dodaje da se na Badnji dan peče i oblica ili pečenica, uz veliku vatru i okretanje na ražnju, koja se kolje dan ranije na Tucindan, a u ovim krajevima to najčešće jagnje, a ponekad i prase.

"Većina porodica na Badnji dan ide na večernju liturgiju u crkvu i nalaganje Badnjaka. Nakon toga, kada se vrate kući, sijeku hrastovo drvo i dok jedni unose u kuću, drugi ih posipaju žitom", sa zamišljenim pogledom se vraća u prošlost Jovanka.

Jedan ćutak drveta se stavlja u peć da bi vatra "držala" do ujutro.

dc
Na Badnji dan peče se jagnje, a ponekad i prase

Polaznik prvi donosi radost Božića u kuću

Ona naglaša da su se u svakoj kući djeca najviše radovala dolasku polaznika za Božić, a to je prva osoba koja kroči u kuću na taj sveti dan.

"Majka porani i na Božićno jutro napravi česnicu u kojoj sakrije novac. Vjeruje se da onaj koji nađe dinar će imati para čitavu godinu. Mi djeca, na smjenu stražarimo pokraj vrata i čekamo polaznika kako bi posuli žitom", kroz smijeh kaže Karišikova.

Običaj je da polaznik "džara" vatru u peći, čita molitvu i ostavlja novac na kraj šporeta, a da se djeca takmiče ko će ga prvi uzeti.

Polaznik se ne mjenja dok ne umre ili dok ga iz drugih razloga neko ne zamijeni.

"Nakon toga sjedamo za sto da doručkujemo i mrsimo se bubregom od pečenice jer se kaže "da živiš kao bubreg u loju". Ispred polaznika se stavlja lijeva plećka koja mu se i poklanja", sa sjetom priča Karišikova.

dc
Na Badnji dan se porani i oko dva sata po noći se ide u šumu da se sječe što veći i bogatiji hrast

Običaj prevođenja polaznika

Još jedan običaj vezan za ovaj praznik je prevođenje polaznika koje se treba obaviti najdalje sedam dana nakon Božića.

"Napravi se svečani ručak sa posebnom vrstom sladunjavog kolača, zovnu se prijatelji i komšije, a polaznik se tada daruje božićnom lijevom plećkom, vunenim čarapama, košuljom ili peškirom u zavisnosti od kuće do kuće", završava svoju priču ova rodoljubiva žena. 

Diplomirani inženjer mašinstva po struci, Jovanka dodaje da se u Kanadi praznuje na isti način kao i u Republici Srpskoj poštujući običaje vezane za određeni praznik, sve dok se ne ugrožava i ne vrijeđa druga nacija.

Božić je najradosniji hrišćanski praznik koji pravoslavni vjernici obilježavaju 7. januara, a pokraj ognjišta okuplja porodicu i širi ljubav, radost i sreću među ljudima.


Tagovi

Božić Badnji dan Pečenica Badnjak Jovanka Karišik Prevođenje polaznika Česnica Hrast


Autorica

Marijana Simanić

Marijana Simanić

Marijana Simanić je diplomirani ekonomista za marketing i trgovinu. Ljubitelj je prirode i zdravog načina života. Bavi se novinarstvom, snimanjem i televizijskom montažom. Fotografija je njezin hobi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi