Najviše je poskupjelo meso, za 1,6 posto u odnosu na mart, a osim njega rasla je cijena biljnim uljima i dvije vrste žitarica
Cijene hrane blago su porasle prošlog mjeseca, a razlog je poskupljenje mesa, biljnih ulja i žitarica, izvijestila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda porastao u aprilu za 0,3 posto u odnosu na mart. Taj je mjesec košarica prvi puta, na mjesečnom nivou, od apetembra 2023., poskupjela za 1,1 posto.
Cijene hrane porasle nakon sedam mjeseci pada - najviše zaslužne tri kategorije
U odnosu na prošlogodišnji april cijene su bile niže za 9,6 posto.
Najviše je poskupjelo meso, za 1,6 posto u odnosu na mart, a prednjačilo je meso peradi, govedine i ovčetine.
Blago su poskupjele i žitarice i biljna ulja, za 0,3 posto. Cijene pšenice su se stabilizirale, a razlog je taj što je konkurencija glavnih izvoznika smanjila brigu zbog nepovoljnih uvjeta uzgoja u pojedinim dijelovima Evropske unije, Rusije i SAD-a.
Rasla je cijena i kukuruzu budući da se snažna potražnja poklopila s logističkim problemima u Ukrajini zbog oštećene infrastrukture, a tu je i zabrinutost za brazilsku proizvodnju. Riža je pak pojeftinila za 1,8 posto, uglavnom zahvaljujući dobroj žetvi u Indiji.
Šećer je pak pojeftinio za 4,4 posto u odnosu na mart, uglavnom zahvaljujući poboljšanim izgledima za proizvodnju u Indiji i na Tajlandu te boljim vremenskim uvjetima u Brazilu. U odnosu na prošlogodišnji april cijene su mu niže za 14,7 posto.
Cijene mliječnih proizvoda su niže za 0,3 posto u odnosu na mart, zbog slabije potražnju za obranim mlijekom u prahu i niže cijene sira pod pritiskom jačeg dolara. Maslac je pak poskupio zbog kontinuirano snažne uvozne potražnje.
U odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je podigao procjenu svjetske proizvodnje u sezoni 2023./2024., na 2,846 milijardi tona što je u odnosu na prethodnu sezonu rast za 1,2 posto.
Prognoziraju i veću potrošnju, procijenivši da će iznositi 2,83 mlrd. t, što bi, prema novim izračunima, predstavljalo povećanje za 1,4 posto u odnosu na sezonu 2022./2023.
I zalihe bi na kraju ove sezone trebale biti veće za 2,1 posto te dosegnuti 890 mil. t.
Procjenjuju da bi globalna trgovina ovom robom mogla porasti za 1,6 posto, na 487 mil. t, uz veći obujam za one krupnog zrna, poput kukuruza, i nešto manji za pšenicu
Procjena ovogodišnje proizvodnje pšenice ponovo je blago snižena, na 791 miliona tona, što znači da se uglavnom zadržala na prošlogodišnjem nivou. Dosadašnje procjene pokazivale su 1-postotni rast.
Tagovi
Autorica