Pretraga tekstova
Ludi med, također poznat kao crveni, proizvode himalajske pčele s litica (Apis dorsata laboriosa). Ta gorska podvrsta obične pčele najveća je na svijetu - veličine preko 3 centimetra i pravi neobičan med koji ima halucinogene efekte!
Duboko u šumama Himalaja najveće pčele na svijetu prave med koji će vas oboriti s nogu! Toliko cijenjen da zbog ovog meda lokalni stanovnici Kine i Nepala ugrožavaju život te ga prodaju bogatim stanovnicima Azije i znatiželjnim turistima. U čemu je bit "ludog meda" i zašto je tako poseban?
Ludi med, također poznat kao crveni, proizvode himalajske pčele s litica (Apis dorsata laboriosa). Ta gorska podvrsta obične pčele najveća je na svijetu - veličine preko 3 centimetra i pravi neobičan med koji ima halucinogene efekte, piše curiousmeerkat.
Naime, Apis dorsata prikuplja nektar sa cvjetova rododendrona koji su toksični za ljude i sadrže grayanotoxins. Ludi med je poznat kao snažan halucinogen i droga, ali je poznat i po mnogim dobrim svojstvima u medicini. Učinkovit je za liječenje povišenog krvnog tlaka i dijabetesa te seksualne nemoći. Ako se uzima u malim dozama. U većim dozama je vrlo otrovan pa i fatalan.
Godine 67 prije nove ere, ludi je med koristila vojska kralja Mitridata. Ostavljala je komadiće meda na mjestima gdje ga Rimljani mogu pronaći, a potom bi neprijatelje lako svladala!
U manjim količinama je opojan, daje osjećaj relaksacije i ugodne vrtoglavice te osjećaj da vas prolaze trnci. U većim dozama, ludi med može izazvati trovanje i za posljedicu povraćanje, bol u mišićima i nepravilan rad srca.
Upravo zbog svojih svojstava, ludi med dostiže visoke cijene - često 4-5 puta veće od normalnog meda. Nažalost, do njega nije lako doći. Pčele grade ogromne košnice na stijenama himalajskih planina, na visini većoj 2.500 metara. Te ogromne košnice, u promjeru od 1,5 metar, sadrže 60 kilograma meda i jako ih je teško dohvatiti, no mnogi mještani to svejedno čine.
Po med idu dvaput godišnje - u proljeće i u jesen iako je proljeće jedino vrijeme kada je navedeni med zaista "lud". Kako to čine, pogledajte u videu.
Foto: pinterest.com; Video: Raphael Treza
Autorica
Više [+]
Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿