Zbog čega je matična mliječ tako cijenjena?

Što je matična mliječ? Za početak, valja stati na put jednoj neistini. Matičnu mliječ ne proizvodi matica, već se ona njome hrani. To je sekret podždrijelnih žlijezda (Glandulae subfaringealis) mladih pčela radilica starosti 6. do 12. dana.

Matična mliječ je osnovna hrana matice u reproduktivnom stadiju koji kod nas traje oko 9 mjeseci, ali se on koristi i za ishranu svih larvi do 3. dana starosti, a kasnije samo matične larve, i to do kraja svog razvoja. Ona ima povećan sadržaj vode (65%), smanjenu količinu ugljikohidrata (15-17%), bogata je proteinima, sadrži veliku količinu vitamina, a posebno dominiraju vitamin E i acetil-holin, koji imaju veliki značaj za regeneraciju spolnih žlijezda. U matičnoj mliječi je utvrđeno 14 aminokiselina, 9 vrsta hormona, 8 vrsta vitamina, razni enzimi, željezo, magnezij, kalcij i drugo.

Može se koristiti i u stočarstvu

Predstavlja hranu ogromne biološke vrijednosti o čemu svjedoči i slijedeći podatak: matice koje se hrane matičnom mliječi žive 7 godina, a pčela koja se hrani medom i polenom dosta kraće, samo do 40 dana. Matična mliječ se može koristiti i u stočarstvu. Dodavanjem matične mliječi u ishranu krznašica one dobivaju sjajnu dlaku. Primjećeno je da, kada se matična mliječ uključi u ishranu krava, one daju više mlijeka. Međutim, zbog visoke cijene, uglavnom se koristi u ishrani ljudi. Koristi se i u api-terapiji, regulira metabolizam čovjeka i povećava psiho-fizičku snagu cijelog organizma. Pomaže u liječenju atrofije mišića, anemije, slabog apetita, slabosti organizma, nesanice, pomaže kod visokog krvnog tlaka, aritmije srčanog mišića, infarkta, ateroskleroze, depresije, upalnih procesa, astme, čireva itd. Zbog svega navedenog, ne čudi da se brojni lijekovi prave upravo na bazi matične mliječi.

Proizvodnja matične mliječi

Proizvodnja matične mliječi nije za početnike. Da bi pčelar proizvodio matičnu mliječ on mora održavati svoja pčelinja društva jakim, ali mora dobro i poznavati proces proizvodnje matica. Ova se proizvodnja najčešće obavlja modificiranom Dulitlovom metodom za proizvodnju matica. Ova metoda je najpoznatija u svijetu i koristi je preko 80% pčelara. Njome se može proizvesti više stotina do nekoliko hiljada matičnjaka u jednom turnusu.

Ova metoda se izvodi kroz nekoliko faza. Prvo se vrši formiranje osnova matičnjaka. Ono se obavlja drvenim ili plastičnim kalupom koji je na vrhu prečnika 9,2 mm. Kalup se prvo potopi u vodu pa u rastopljeni vosak dubine do 7 mm (vosak koji se dobiva od mednih poklopaca ili zaperaka), zatim ponovo u vodu, pa u vosak plići 1 do 2 mm, pa opet u vodu i tako više puta kako bi se bazni dio matične osnove zadebljao. Matične osnove se rastopljenim voskom fiksiraju za letvice, a letvice, obično njih 3, postave u ram košnice. Ovako pripremljen ram se nosi u drugo pčelinje društvo na tzv. poliranje. Poslije nekoliko sati, okvir se vadi i u svaku matičnu osnovu nakapa po kap razblažene mliječi, destilirane vode ili kapljica meda i na nju presađuje larvica. Od prvog odabranog društva uzima se okvir sa što mlađim leglom i u toploj prostoriji specijalnom iglom za presađivanje zahvaća larva starosti 6 do 12 sati sa leđne strane zajedno sa njenom mliječi i pažljivo prenosi u pripremljene matične osnove. Larva je hipersenzitivna i svaki dodir iglom ima za posljedicu deformitet. Zbog toga se preporučuju specijalizirane, tzv. kineske igle, koje povrede larvi svode na minimum.

Proces se prekida poslije 68 do 72 sata od presađivanja larvi. Kod dobivanja mliječi mogu se presađivati i starije larve i njihov broj može biti daleko veći nego kod dobivanja matica. Ram sa matičnjacima se unosi u toplu prostoriju, žiletom se odsjeca vrh matičnjaka, a zatim se pincetom odstranjuje larva i vakum pumpom, plastičnom ili drvenom kašičicom zahvaća mliječ i puni penicilinska bočica od 10 grama. Puna bočica se zatvara gumenim zatvaračem i vrh potapa u rastopljeni vosak i bočica odlaže u ručni frižider, a navečer u zamrzivač. Ovako čuvana mliječ može se upotrebljavati do 1 godine. Ako se vrši liofilizacija matične mliječi, tj. ako joj se na -50°C oduzme voda, praškasta komponenta mliječi se može čuvati i do dvije godine.

Dinamika dobivanja mliječi

Količina matične mliječi koja se može dobiti zavisi od dosta faktora. Neki od njih su kvaliteta paše, kvaliteta i jačina društva, vremenski uvjeti itd. U najoptimalnijim uvjetima, od dva matičnjaka se može dobiti 1 gram matične mliječi. Ipak, ovo nije toliko čest slučaj. Češći je slučaj da se od 4-6 matičnjaka dobiva oko 1 gram mliječi. Jedno odgajivačko društvo može dati 30 do 120 matičnjaka u jednoj turi. U jednoj sezoni, pri optimalnim uvjetima može se organizirati 24 ture po sezoni.

Čuvanje i korištenje matične mliječi

Pri radu sa mliječi treba voditi računa o higijeni objekata, pribora, ruku, i u prostoriji bez duhanskog dima jer nikotin oštećuje mliječ. Najkasnije tri sata od vađenja matična mliječ mora biti spakovana u odgovarajuće posude na temperaturi ispod 5°C. Čuva se u posudama od tamnog stakla, budući da dnevno svjetlo negativno utječe na njen kemijski sastav. Pri čuvanju temperatura ne bi trebala prelaziti 5°C. Nikako ne treba dozvoliti kontakt matične mliječi sa metalom, jer metal ubrzava kemijske reakcije u samoj mliječi i djeluje negativno na kvalitetu proizvoda.

Postoje brojni preparati na bazi matične mleči. Ipak, iskusni pčelari preporučuju sljedeći recept: u 250 grama kristaliziranog meda dodati 1 gram mliječi i 20 grama polenovog praha. Uzimati 3 puta dnevno pola sata prije jela bez vode, onoliko grama koliko je čovjek težak.

Foto: pixabay.com; Polly Dot