Oprašivanje biljaka i proljetno djelovanje pčela je usko povezano. Oprašivanje biljaka putem pčela je efikasnije, plodovi su ujednačeni, sazrijevanje je ravnomjernije, biljke i plodovi su otporniji. Ovo su samo neki od razloga zbog kojih moramo misliti na pčele.
Trenutne vremenske prilike u nekim krajevima su uspjele otvoriti cvjetove, dok su u drugim na dobrom putu da u predstojećim danima učine isto. Otvaranjem cvijetova nastupa period oprašivanja biljaka - najkritičniji period u godišnjem razvoju biljaka. Na osnovu količine i kvaliteta oprašivanja diferenciraju se osnovne karakteristike plodova u budućnosti. Pri tome najvrijedniji radnici u voćnjacima su pčele.
O značajnosti i ulozi pčela u oprašivanju biljaka postoje mnogobrojne studije. Sve one u istome se slažu - pčele su jedan od najznačajnijih oprašivača iz više aspekata. Procjenjuje se da su pčele zaslužne za oko 80% oprašenih kultura koje se oprašuju putem insekata. Ostalih 20% odnosi se na sve ostale insekte. Njihovu radnu etiku i ažurnost dokazuje i podatak da nijedana vrsta insekata u periodu oprašivanja ne posjeti više cvjetova. Pčele iz jednog društva u stanju su da dnevno posjete oko 60 miliona cvjetova.
Svaki treći zalogaj čovjeka direktno ili indirektno je vezan za pčele!
Zbog morfoloških i anatomskih karakteristika pčelinjeg tijela one su najpogodnije za oprašivanje. Miris, boja i izgled cvijeta njih privlači, a one svojom sposobnošću na najbolji način mogu odgovoriti izazovu prenosa polena.
Procjenjuje se da korist od oprašivanja pčelama u Americi iznosi oko 9 milijardi dolara, u Kanadi oko 443 miliona dolara, dok evropski farmeri prigrabe godišnju korist od oko 4,3 milijarde eura. Ekonomski podaci ne odražavaju stravrnu sliku vrijednosti pčela u oprašivanju. Koristi su mnogo veće počevši od održavanja biodiverziteta, uljepšavanja okoliša, čovjekove ishrane te širenja vrijednosti proizvodnje.
Primjena zaštitnih sredstava tokom cvjetanja i oprašivanja biljaka kosi se sa aktivnostima pčela u voćnjacima. Naime, posljednji dostupni podaci stavljaju pesticide kao najznačajnije kontaminante aktivnosti pčela. Pri tome, najveća pažnja posvećena je onima na bazi neonikotinoida koji pčele dezorjentišu i onemogućavaju im povratak u zajednicu. Preporučljivo je izbjegavanje upotrebe ovih pesticida, ili upotreba svih ostalih u periodu cvatnje. Ukoliko je nužna upotreba pesticida obavljati je u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima kada pčele ne izlaze. Dnevna upotreba pojačava njihovo djelovanje i opasnost od pomora pčela.
Pesticide koristite racionalno, po mogućnosti izbjegavajte upotrebu u toku cvjetanja!
Pri temperaturi od 8-10 stepeni i lijepom, sunčanom vremenu pčele lete na pašu 3-4 km. Povećanjem temperature raste i radijus kretanja pčela. Stoga, je važno prilikom upotrebe pesticida misliti i na okolne pčelinjake. Uspješno oprašivanje biljaka postiže se ukoliko se na 1 ha voćnjaka nalaze najmanje 2-3 košnice jakih pčelinjih društava. Ukoliko se društva pozicioniraju neposredno uz voćnjak pčele efikasnije i brže djeluju.
Za održivo upravljanje i voćnjacima i pčelinjacima ključna je komunikacija između voćara i pčelara. Tako se direktno utiče na povećanje prinosa, održavanje zdravlja pčela i cjelokupan prirodni ciklus.
Tagovi
Autor
Ukradeno više od 800.000 pčela, šteta se mjeri desetinama hiljada dolara
Oktobar je za pčelare mjesec koji naizgled djeluje mirno, ali je zapravo skriveno ključan
Pčelari, dostavite uzorke: Otvorene prijave za 13. manifestaciju "Dani meda FBiH"
Pčelarski radovi u septembru - priprema za zimsku pauzu
