Pretraga tekstova
Sve se promijeni kada voćari imaju svoje pčele. Pažljivije biraju sredstva – koriste pesticide koji nisu štetni za pčele, pridržavaju se preporučenih termina za prskanje i samo nekoliko takvih promjena u ponašanju unaprijedi zaštitu i zdravlje pčela u okolini, otrkiva pčelar Milenko Bilić.
Pčelar Milenko Bilić prije nekoliko godina zabilježio je značajno trovanje pčela zbog prskanja maline. Želio je promijeniti postojeće prakse u svojoj lokalnoj zajednici pa je u saradnji sa USAID/Sweden FARMA II projektom pčelarska zadruga "Radilica" organizovala radionice za malinare. Ali ne samo kako bi ih upozorili na štete koje mogu prouzrokovati prskanja voća nego da bi i oni svoju djelatnost proširli na pčelarstvo, prenosi Faktor.ba.
"Kod nas u Fojnici je došlo do ekspanzije sadnje maline i povećane upotrebe pesticida. To je direktno ugrozilo pčelinje zajednice jer je znano da je pčela najveći oprašivač. Odlučili smo donirati nekoliko košnica malinarima, kroz saradnju ih obučiti i napraviti iskorak. Išli smo sa razmišljanjem, hajde da povećamo broj malinjaka u kojima imamo pčele, tako ćemo svi dijeliti iste izazove, a onda i zajedno imati korist od promjene prakse", pojašnjava Bilić dodavši kako su razmišljali kako da se unaprijedi proces, a da svako ima od toga koristi.
"Jednostavno, sve se promijeni kada voćari imaju svoje pčele. Pažljivije biraju sredstva – koriste pesticide koji nisu štetni za pčele, pridržavaju se preporučenih termina za prskanje i samo nekoliko takvih promjena u ponašanju unaprijedi zaštitu i zdravlje pčela u okolini. Vi ne možete nikome zabraniti kada će raditi prskanje, a ovako ljudi sami preuzmu dobre prakse, jer i oni imaju koristi od toga. Sada se prskanje radi naveče poslije sedam sati, te ujutro do sedam sati. Nema više prskanja u vrijeme cvjetanja, rezultati na terenu se već vide. Sada se i više družimo, pa se lakše sve planira i dogovori", dodaje Bilić.
Nakon realizovanih aktivnosti, danas pčelari i malinari fojničkog kraja više sarađuju, pa se i svijest o značaju pčela povećala. Prema dostupnim analizama, prinos maline se povećava za 81 posto ukoliko se košnice drže u malinjaku.
"Pčelu odbija prskanje, a konačni rezultat je da ti to utječe na prinose na malini. Kada proizvođači shvate da pčela donosi korist, a ne štetu, da doprinosi prinosima, onda je znatno lakše naviknuti ljude da više paze", zaključuje Bilić.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijalizovanim medijima te projektima zajednice. Vrtlarica, aktivistkinja i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿