U Društvu pčelara iz Banjaluke sa inspekcijskim organima pokušavaju staviti sve pod kontrolu jer žele da potrošači mogu konzumirati pravi med i da kad nešto plate, da znaju šta su kupili.
Veliki su izazovi pred domaćim pčelarima. Ove je godine u BiH uvezeno 500 tona meda, a uz količinu poseban problem predstavlja njegova kvatiteta.
"To je med izuzetno niskog kvaliteta, ali pored toga, daleko veći problem predstavlja neregularni uvoz nad kojim nemamo apsolutno nikakvu kontrolu", ogorčeno priča Damir Barašin, predsjednik Društva pčelara iz Banjaluke za rtrs. Kaže da sa inspekcijskim organima pokušavaju staviti sve pod kontrolu jer žele da potrošači mogu konzumirati pravi med i da kad nešto plate, da znaju šta su kupili.
Istaknuo je da ova godina, kao i prethodne tri, nije medonosna, a najveći su problem klimatske promjene.
"U posljednje tri godine zabilježeni su jaki mrazevi pred samo cvjetanje bagrema, zatim veliki broj kišnih dana u maju, te duži sušni period nakon toga", podsjetio je dodajući da je uz takve ekstremne promjene vremena teško održati pčelinje zajednice na koje, pak, utiču i drugi elementi poput zagađenja i pretjeranog prskanja usjeva i komaraca.
Treba napmenuti da se cijena kilograma meda u Republici Srpskoj kreće od 17 do 25 KM, koliko košta hercegovački med.
Tagovi
Autorica
Slatki susret u Doboju: Pčelari građanima približili blagodati autohtonog meda
Voda za pčele nije samo napitak, evo šest praktičnih koraka za osiguravanje ključnog resursa
Juli je u pčelarstvu mjesec velikih izazova, ali i nagrada - koje poslove valja obaviti
Pčelari u Republici Srpskoj zadovoljni sezonom: Prosjek oko 20 kilograma po košnici
Pčelari u Republici Srpskoj zadovoljni sezonom: Prosjek oko 20 kilograma po košnici
Slatki susret u Doboju: Pčelari građanima približili blagodati autohtonog meda
Voda za pčele nije samo napitak, evo šest praktičnih koraka za osiguravanje ključnog resursa
Juli je u pčelarstvu mjesec velikih izazova, ali i nagrada - koje poslove valja obaviti
