Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Studija EK
  • 19.03.2022. 12:00

Selekcija pčela otpornih na varou učinkovita, ali skupa?

Nova studija pokazuje da su neke pčele sposobne razviti odbranu i preživjeti zarazu grinjama Varroa destructor. Naučnici su ispitali kako tu sposobnost prenijeti na sljedeću generaciju.

Foto: Depositphotos/belchonock
  • 70
  • 30
  • 0

Pčele su već nekoliko godina pod velikim stresom zbog intenziviranja poljoprivredne prakse, ali i klimatskih promjena te globalizacije koje im donose nove bolesti. Među njima je i parazitska grinja Varroa destructor koja dovodi do smrti većine zaraženih zajednica u roku od nekoliko mjeseci ako se pčele na liječe.

Od svog dolaska u Evropu kasnih 1970-ih varoa napada većinu kolonija i predstavlja najveću prijetnju od strane patogena za medonosne pčele i sektor pčelarstva širom svijeta. Studija koju je ove sedmice objavila Evropska komisija pokazuje da su neke pčele sposobne razviti odbranu i preživjeti zarazu od ovih grinja. Kako se ta sposobnost može prenijeti na sljedeću generaciju, pčelarima je otvorila mogućnost posebnog odabira i uzgoja otpornih jedinki.

Iako selekcija funkcionira, ona je skupa. Stoga se u zaključku ove studije pod nazivom "Restrukturiranje lanca medonosnih pčela i programa za uzgoj i selekciju otpornosti na varou" navodi da bi uspjeh uzgojnih programa ovisio dosljednom višegodišnjem razvoju, kao i o nivou finansiranja.

Broj košnica u EU kontinuirano raste

Za vrijeme njenog provođenja naučnici su istraživali mogućnosti povećanja otpornosti komercijalno dostupnih medonosnih pčela na varou selektivnim uzgojem. Također, analizirani su načini za poboljšanje pristupa pčelara otpornim jedinkama. Prikazano je da selekcija može biti učinkovita, što bi trebalo smanjiti liječenje pčela farmaceutskim proizvodima.

Inače, broj košnica u Evropskoj uniji kontinuirano raste. Tako je 2020. bilo njih približno 19 miliona i to kod 615.000 pčelara.

Broj košnica u EU iz godine u godinu sve je veći  (Izvor: EK)

Prema podacima EK, na području EU proizvodi se približno 275.000 tona meda, što ju čini drugim najvećim proizvođačem i to nakon Kine koja proizvodi skoro duplo više (500.000 tona).

Zemlje članice koje proizvode najviše su Rumunjska, Španija, Mađarska, Njemačka, Italija, Grčka, Francuska i Poljska, a zanimljivo je to da se one uglavnom nalaze u južnoj Evropi gdje su i povoljniji uvjeti za pčelarstvo.

Prednjači uvoz iz Ukrajine

Naime, proizvodnja u EU porasla je za 15 posto tokom posljednjih pet godina, ali Unija još uvijek ne proizvodi dovoljno za vlastite potrebe. Samodostatnost je na oko 60 posto, a najveći je uvoz iz Ukrajine i to oko 30 posto te Kine 20 posto.

Međutim, osim meda EU proizvodi i razne druge pčelinje proizvode poput propolisa, matične mliječni i pčelinjeg voska.


Tagovi

Europska komisija Studija Pčele Varoa Selekcija Med


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.