Ovih dana treba raditi centrifugiranje meda, zatim proizvodnju matica, proizvodnju matične mliječi te skupljanje polena. Sada su pčele u punoj snazi i pčelari koji su tokom prošle godine vodili računa o pčelama, odnosno pripremili ih za zimovanje, sigurno da imaju nekih rezultata ove godine.
Oko 1.500 pčelara sa područja Hercegovine u posljednjih pet godina proizvelo je oko 400 tona meda. Med se plasira na tržište BiH, a postoje šanse da se u narednom periodu izvozi i na tržište EU.
Na ovom području se trenutno završava glavna paša, a pčelari pripremaju košnice za selidbu. Pčelarima sada predstoje razne aktivnosti u pčelinjacima, doznaje RTRS.
Radivoje Maksimović, iz resora za pružanje usluga savjetovanja u poljoprivredi rekao je: "Nalazimo se na lokaciji koja je izuzetno dobra i poznata po kvalitetnom medu. Što se tiče aktivnosti u ovom periodu, sada je završetak glavne paše, a to je kadulja. Pripremaju se košnice za selidbu u neka druga područja."
Ovih dana treba raditi centrifugiranje meda, zatim proizvodnju matica, proizvodnju matične mliječi te skupljanje polena. Sada su pčele u punoj snazi i pčelari koji su tokom prošle godine vodili računa o pčelama, odnosno pripremili ih za zimovanje, sigurno da imaju nekih rezultata ove godine. Međutim, ovog je proljeća u Hercegovini bilo dosta kišovito i hladno i izostalo je lučenje nektara nekih glavnih medonosnih biljaka kao što je zanovijet. No ipak, možemo reći da će pčelari koji su imali spremna društva biti zadovoljni na ovom području, govori Maksimović, te savjetuje:
"Pčelari trebaju voditi računa da spriječe rojni nagon, iako ga je ove godine bilo dosta. On je negativan i onda društva nisu spremna da skupe nektar. Moraju voditi računa o bolestima, prije svega mislim na varou destruktor jer kako se razvijaju pčele, dolaze u maksimalnu snagu sada u ovim područjima. Trebaju voditi računa koja sredstva da koriste i da prilikom unosa meda nema nikakvog tretmana. Poslije centrifugiranja meda može se pristupiti nekim hemijskim sredstvima tokom jula. Zatim se polako spremamo za pripremu društva za period zimovanja, odnosno ovdje u Hercegovini dolazi vrijeme glavne jesenje paše - vrijesak, a kasnije u nižim područjima imamo i vresinu."
"Bez mladih i kvalitetnih matica ne možemo očekivati dobre rezultate u narednoj godini. Pčelarstvo je rudarski posao, zahtijeva dosta rada i truda, a sigurno je i dobar sport i preporučio bih ga svima kao hobi do 50 košnica", preporučuje Maksimović.
Da bi proizvodnja meda bila na većoj razini, potrebna je konsantna edukacija i primjena tehnologija. A osim toga, za kvalitetnu proizvodnju meda potrebna je i kvalitetna matica:
"Matica je ogledalo pčelarstva, kao majka u jednoj košnici u kojoj sada ima 50-60 hiljada jedinki odnosno. Ako je ta matica dobra, znači da će košnica dati dosta meda, odnosno - ako je domaćin dobar, tu je onda puna kuća svega", zaključuje pčelar Neđo Pažin.
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti pa su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta na kojima se nalaze pčela su... Više [+]
Tagovi
Autorica