Pravi med kristališe: Pčelari upozoravaju na falsifikate i izazove u pčelarstvu

Potrošači vjeruju u blagotvorna svojstva meda, ali su, kažu pčelari, često u nedoumici kako da prepoznaju pravi med. Svaki prirodni med kristališe, odgovara na ovu dilemu, Nebojša Andrić iz Petrova, koji se pčelarstvom bavi od svoje 13. godine. To je, kaže, završna faza sazrijevanja meda i svaki se nakon toga, uz zagrijavanje, može vratiti u tečno stanje.

"Mnogi građani ne znaju da je kristalizacija prirodan proces, pa kada se med kristališe misle da je falš. Upravo je suprotno - pravi med kristališe, dok se kod falsifikovanog to često ne dešava", kaže Andrić.

Ako se "ušećerio" dobar je?

Ističe da domaće tržište nije uređeno, te kako je "u marketima većinom falsifikovani med". Građani, poručuje, ne bi trebalo da kupuju med od nakupaca ili u marketima, već direktno od pčelara kojeg poznaju.

Organski proizvođač meda Mihajlo Gavrić iz Stanara poručuje da su potrebne jače institucije i uređen sistem kako bi se spriječila prodaja patvorenog meda.

"Potrošačima je najbolji znak da je med pravi ako je kristalizovan. Kako bi naš stari narod rekao, med se 'ušećerio', ali to nije šećer, već sitni kristali koji su znak da je med prirodan", rekao je Gavrić tokom Sabora pčelara u Doboju.

Falsifikovani med najveći izazov

I predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske Darko Marković ističe da ljudi kristale u medu pogrešno povezuju sa šećerom, istakavši kako je riječ o zabludi.

"To je najstabilnije stanje za čuvanje meda. Ovo je svjež med (naslovna fotografija, op.a.), tek ocjeđen i još je tečan. Isti taj med sa istog pčelinjaka, čuvan na sobnoj temperaturi, vidite kako se homogeno kristalizovao. Ne ide sa kašike jer je gušći, a boja mu je nešto drugačija. To su dva potpuno ista meda sa istog pčelinjaka, samo čuvana na različitim temperaturama, zbog čega su različito kristalizovala", pojasnio je Marković.

Je li kristaliziran med znak prirodnog proizvoda bez nedozvoljenih dodataka?

On je savjetovao da se dekristalizacija meda ne obavlja na temperaturi višoj od 45 stepeni Celzijusa, jer se iznad te temperature gube njegova dragocjena i ljekovita svojstva. Prema njegovim riječima, najveći izazovi za domaće pčelare danas su falsifikovani med, masovna upotreba pesticida i herbicida koji utiču na pčelinju ispašu, kao i tretiranje komaraca insekticidima.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor