Pomor pčela u BiH: Značajni gubici društava širom države

Značajni gubici pčelinjih društava širom BiH izazvali su ozbiljnu zabrinutost među pčelarima. Prema riječima Rehada Delje, predsjednika Saveza pčelara FBiH, situacija je zabrinjavajuća, posebno u Sarajevskom i Tuzlanskom kantonu gdje gubici dosežu i preko 50 posto. No, još uvijek se, kako kaže, sabiraju celokupni podaci.

Iako je stanje u BiH u poređenju sa susjednim zemljama nešto povoljnije, uzroci velikog pomora pčela su višestruki, a rješenja još uvijek nisu na vidiku.

Zima i proljeće bez sinergije

Kako ističe Deljo, pčele su u zimu ušle slabije nego ranijih godina, s manje masnog tkiva. "Tu je i problem pesticida, ali i klimatske promjene, loša ishrana, nedostatak polena, sve se to akumulira", pojašnjava, dodavši kako kratkoća života zimskih pčela i neadekvatna smjena s mladim pčelama dodatno slabi zajednice.

Stanje je, kaže, alarmantno, no, tačni podaci za sve kantone iz FBiH trebali bi biti poznati nakon sutrašnje sjednice Upravnog odbora Saveza. Uprkos problemima nadaju se da ova godina biti izdašnija u odnosu na prethodne dvije-tri, "iako ne treba posmatrati jednu pčelarsku godinu kao relevantan period, nego ciklus od deset godina."

Probleme s gubitkom pčela bilježe i pčelari u Brčko distriktu, koji navode da je ovogodišnja medna sezona upitna. Pomor varira za više od 60 posto, rekao je Miladin Bjelošević, i još uvijek se ne zaustavlja, prenosi Fena. Zbog neizvjesne situacije, zaključuje da će pčelari biti primorani zatražiti proglašenje stanja elementarne nepogode, kako bi mogli podnijeti zahtjeve za nadoknadu štete.

Masovno uginuće pčela, nisu zaobišla ni Republiku Srpsku, a domaći pčelari tvrde da je stradalo između 30 i 50 posto košnica te da direkta šteta premašuje 25 miliona maraka, dok su indirektni gubici čak četiri puta veći, piše Glas Srpske.

Sistemskih rješenja nema

I dok se pčelari bore da saniraju štetu i saznaju tačne uzroke gubitaka, kako kroz saradnju sa naučnom zajednicom tako i među sobom, pomoć institucija, kako navodi, izostaje.

"Mi tražimo sistemsku podršku. Oni koji ubiru poreze, koji imaju novce, moraju da reaguju", poručuje predsjednik Saveza pčelara FBiH, ističući da je proizvodnja hrane općenito zanemarena.

Vjerujte pčelarima, ne etiketama: U teglama su savršene "kopije" meda

Borba protiv patvorenog meda nije ni blizu završena, ističe, a pčelari se već suočavaju s novim krizama.

Savjetovanje pčelara i voćara

Sutra, 17. aprila, će biti održano i Prvo savjetovanje pčelara i voćara s ciljem da se ukaže na važnost koordinacije pri tretiranju voćaka.

"Jedan od ključnih razloga kolapsa kolonija jeste upravo neregulisano prskanje i loš rad inspekcija", naglašava Deljo.

Upozorava i da je pčelarstvo ove godine znatno teže nego prethodnih, uz inflaciju od 15 do 18 posto i nepromijenjene iznose poticaja od 15 KM za fizička i 20 KM za pravna lica. "To nije dovoljno. Pozivamo nadležne da nas prime, da razgovaramo ozbiljno o sistemskim rješenjima", kaže.

FBiH, kako navodi, godišnje proizvede oko 2 miliona kilograma meda, dok su potrebe dvostruko veće. "Potrebno nam je više pčela, više pčelara, tu ima prostora za zapošljavanje, samozapošljavanje, ali o tome se ne vodi dovoljno računa" zaključuje Deljo.