• Pčelarska ekskurzija
  • 11.04.2016. 14:00

Početak pčelarskog turizma u BiH

Četrdesetak članova Udruge pčelara Zrinski iz Slavonskog broda posjetilo je pčelinjake dr. Gorana Mirjanića iz Gradiške u Bosni i Hercegovini, pčelara, predavača na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banja Luci i vlasnika tvrtke Košnica koji je uspješno spojio teoriju i praksu u pčelarstvu.

  • 1.131
  • 443
  • 0

Nastavljajući dobru višegodišnju suradnju, četrdesetak članova Udruge pčelara Zrinski iz Slavonskog Broda posjetilo je pčelinjake dr. Gorana Mirjanića iz Gradiške u Bosni i Hercegovini, pčelara, predavača na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banja Luci i vlasnika tvrtke Košnica.

Riječ je o svojevrsnoj ekskurziji, koja je, kako je rekao dr. Goran Mirjanić, i začetak pčelarskog turizma u BiH. "Pčelarski turizam je nešto što bi i u zemljama u okruženju moglo biti sve interesantnije s aspekta širenja pčelarskog znanja na jednostavan i efikasan način. Osim toga, kao što je to slučaj ovdje u Krajini, na području opštine Gradiška u Bosni i Hercegovini, lijepo je da kolege iz drugih krajeva vide ljepote područja gdje mi pčelarimo, da čuju o našim iskustvima, ali i da osjete gostoprimljivost naroda na ovom području. S druge strane otvaraju se i mogućnosti prekogranične saradnje sa pčelarima iz Republike Hrvatske. Meni je lično drago da je pčelarski turizam počeo posjetom pčelara iz Slavonskog Broda s kojima već nekoliko godina odlično sarađujem", kaže dr. Mirjanić, čija je cijela obitelj bila odličan domaćin gostima iz Slavonije.

Prezentacija aktualnih radova u pčelinjaku

Mirjanić
dr. Mirjanić govori o

proljetnim radovima u pčelinjaku

Gosti su najprije posjetili pčelinjak u Bistrici, selu na putu koji vodi od Gradiške prema Kozarskoj Dubici. Ondje su dr. Mirjanić i njegovi suradnici prezentirali aktualne radove u pčelinjaku.

"Prvenstveno su to radovi na podsticanju proljećnog razvoja pčelinjih društava, pravovremenom dodavanju satnih osnova, zatim dodavanju matične rešetke i po potrebi proširenju pčelinjih društava na tri tijela kod košnica nastavljača. Prikazao sam i mogućnost primjene biološke metode borbe protiv varoe, a to je upotreba okvira građevnjaka, uz naglasak koje su prednosti takvog pristupa borbe protiv varoe", istakao je Mirjanić.

Nakon praktičnog dijela prikaza u tom pčelinjaku, razvila se zanimljiva diskusija. Slavonskobrodske pčelare zanimali su mnogi detalji iz rada ovog poznatog i traženog stručnjaka. Uslijedio je posjet većem pčelinjaku u Gornjim Podgradcima, kod rodne kuće domaćina. Na jednoj strani oko ovog lijepog sela, na sjevernim obroncima Kozare, dominiraju veliki rascvjetali voćni nasadi, a na drugoj bogate šume kestena i bagrema. Na tom pčelinjaku dr. Mirjanić govorio je o najvažnijim radovima u razdoblju koje dolazi, pred i u tijeku glavne paše. Naglasak je bio na dvomatičnom pčelarenju, zamjeni matica, proizvodnji rojeva, sazrijevanju meda, tako da su brodski počelari imali priliku da vide način na koji mi pčelarimo na ovom području.

Dolaze i pčelari iz Krapine

Bistrica
Svi okupljeni nadaju se

nastavku ovakve suradnje

Dr. Mirjanić se nada da će se nastaviti ovakav tip suradnje sa slavonskobrodskom udrugom pčelara, s kojom uspješno surađuje već nekoliko godina kroz educiranje njezinih članova, ali i sa drugim udrugama u Hrvatskoj.

"Saradnja sa pčelarima iz UP Zrinski jako je plodonosna i za mene, a nadam se i za njih i traje već nekoliko godina kroz predavanja i edukacije koje sam tamo održavao. Plod te naše dosadašnje saradnje je ova današnja pčelarska ekskurzija. Ističem da su oni prva grupa pčelara koji mi dolaze u posjetu i nadam se da će ta inicijativa potaknuti veći broj pčelarskih udruga iz Hrvatske da budu gosti mojoj firmi Košnica iz Gradiške. Želim i sa drugima uspostaviti dobru saradnju, budući da sam usko vezan za tržište Hrvatske. Moja je želja da se s organizacijom ovakvih ekskurzija pokažemo u punom svjetlu. Već u sljedeću nedjelju nam dolaze kolege pčelari iz Krapine", izražava svoje zadovoljstvo naš domaćin.

Uspješnom pčelaru znanstveniku i biznismenu pomaže cijela obitelj

Dr. Mirjanić pčelari od 1994. godine, a od 1996. godine radi na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banja Luci. Kaže da radi baš na predmetu pčelarstvo. Veliki je zaljubljenik u pčelarstvo i uspio je spojiti struku, praksu i biznis. Tvrdi da se od pčela može živjeti, nema tu nekog ekstra bogaćenja, ali samo uz kvalitetnu i dobru organizaciju.

"Sve ovo što sam stvorio ne bih uspio bez jake i velike podrške obitelji: supruge Ljubice, kćerke Nevene, studentice tehnološkog fakulteta, prehrambeni smjer, koju nakon fakulteta planiram uvesti u ove vode i polako taj biznis prepustiti njoj i mlađe kćerke Ivane, koja je gimnazijalka. Puno mi pomažu i majka, otac, brat i snaja sa dva sinovca, punica i punac te dva vrijedna radnika, Miroslav i Predrag. Obojica su pčelari profesionalci, ljudi od zanata koji obavljaju velik dio posla u pčelinjaku i našoj prodavaonici pčelarskom opremom i priborom", objašnjava tajne uspjeha obiteljskog posla.

Mnogo je problema u pčelarstvu u BiH

Na pitanje potiče li država pčelarstvo i na koji način, dr. Mirjanić kaže da, nažalost, ne može o tome pozitivno govoriti. "U BiH, u kojoj ne postoji jedinstveno Ministarstvo poljoprivrede, nema ozbiljne podsticajne politike u pčelarstvu. Sve se svodi na jednu vrstu simbolike - jedini podsticaj za nas pčelare je 2 eura po jednoj košnici, to je sve što dobijemo od Ministarstva poljoprivrede. Mnogo je i drugih problema. Primjerice, nemamo jasnu politiku zaštite pčelara u plasmanu pčelinjih proizvoda, imamo problema sa plasmanom u smislu nelojalne konkurencije i velikih količina "falš-meda" na tržištu. Nitko ništa ne poduzima, nemoćni smo pojedinačno nešto postići u rješavanju tih i drugih problema. Ovo što smo mi počeli raditi i sa pčelarskim turizmom, zbog čega sam posebno uzbuđen, možda bi mogao biti početak i podsticaj nekim mladim ljudima da ostanu na selu, da se prihvate posla i iskoriste ove velike prirodne resurse za pčelarstvo", objasnio je Mirjanić.

Gosti oduševljeni predavanjima i gostoprimstvom

Selekcionirane matice
Selekcionirane matice

najzaslužnije za mirnoću

Slavonskobrodski pčelari bili su veoma zadovoljni stručnom ekskurzijom koja je završila zajedničkim ručkom u Podgradcima, a nakon toga posjetili su i prodavaonicu Košnica u kojoj su razgledali bogat izbor pčelarske opreme i pribora, ponešto i kupili.

"Sa doktorom Mirjanićem imamo odličnu suradnju, on je kod nas održao više edukacija, a posebno smo zadovoljni pozivom na njegove pčelinjake gdje je održao praktična, zanimljiva i korisna predavanja o aktualnim radovima. On je sigurno jedan od najboljih predavača, praktičara i znanstvenika u ovoj regiji, veliki praktičar, tražen je u cijeloj regiji, vrlo smo zadovoljni ovakvom prezentacijom, kolege pčelari su oduševljeni onim što su vidjeli i čuli", rekao nam je Ivan Živić, tajnik Udruge pčelara Zrinski iz Slavonskog Broda. Posebno su ga oduševile mirne pčele, a kako je objasnio dr. Mirjanić, za tu njihovu mirnoću najzaslužnije su selekcionirane matice.

"Meni je ovo bilo korisno i zanimljivo iskustvo. Strašno me je zaintrigirao posjet ovom pčelaru i stručnjaku zato što sam i ranije primijetio u njegovim izlaganjima i predavanjima da imamo sličan način pčelarenja i rada sa pčelama. Sam njegov princip rada sa pčelama, razvoj pčela u proljetnom dijelu i širenje društava, znači dodavanje satnih osnova, pa čak i rada sa dvomatičnim pčelarenjem u proizvodnji matica i zamjeni matica tokom godine. Pčelarim nekoliko godina i taj svoj rad želim potvrditi upravo kroz ovakve praktične radionice", rekao nam je Zvonko Vidaković koji uspješno pčelari sa osamdesetak pčelinjih društava, od toga 60 na kontejnerima koje seli na paše.


Fotoprilog


Tagovi

Goran Mirjanić Pčelarski turizam Gradiška Bistrici Slavonije Košnica Podgradcima Krapine UP Zrinski BIH pčelarstvu Ivan Živić Zvonko Vidaković.


Autor

Vjekoslav Hudolin

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 35-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, svojevremeno suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi