Perga, najjači prirodni probiotik: Gram košta 1,5 KM

U zimskom periodu, dok je manje poslova u pčelinjaku, pčelarima ostaje vremena da se pripreme za sezonu, da se educiraju, ali i druže i međusobno razmjene iskustva. Stoga, nije iznenađenje ni velika posjećenost predavanju u Doboju, gdje je zvanični predavač Saveza pčelarskih organizacija Srbije, Đoko Zečević, govorio o pergi, njenom značaju, načinu prikupljanja čuvanja i upotrebe.

"Mi smo imali više od 50 odsto gubitaka u Srbiji prošle godine, dok 50 odsto pčela nije izimilo. Razlozi su višestruki. Ono što mogu reći jeste da je jedan od razloga uvijek pčelar. To je sasvim sigurno, jer njegova neobrazovanost, nebriga, a onda varoa koja je veoma prisutna i klima koja utiče na sve to, dobijamo loše prinose", kazao je Zečević, te dodao da bez polena nema života i razvoja života u košnici.

Pčele su danas toliko ugrožene da se postavlja pitanje njihovog opstanka kao vrste, naveo je Obrad Petković, pčelar iz Modriče. Podsjeća da bez njih, dvije trećine biljaka koje koristimo u ishrani ne bi mogle da se razmnožavaju. Smatra da društvo nije svjesno šta znači kad su pčele ugrožene.

"Prošle godine, recimo, preko 90% društava u Vojvodini uginulo je. U opštini Modriča oko 30% i obnovilo se nešto ove godine. Ova godina je puno bolja, ali mijenja se klima i puno je teže pčelariti", navodi Petković, te dodaje da pčele najviše danas ugrožavaju hemijski preparati koji su koriste u poljoprivredi.

No, kako ističe, to nije jedini uzrok, jer danas je zagađen i vazduh i voda, a ljudi sve manje imaju svejesti o tome.

"Znaju voćari da su pčele vrlo značajne za oprašivanje voća, međutim mnogi nemaju svijest da bar ne pršeću onda kada ne moraju. Može se prskati i preparatima koji ne ugrožavaju pčele", poručuje Petković.

Prihrana se dosta promijenila

U ovom periodu se prihranjuje pogačicama, a ne tvrđom hranom, i to uglavnom ako se mora, priča Petković svoje iskustvo, te dodaje da ako je jako hladno, pa pčele ne mogu doći do hrane onda se stavlja pogačica. Danas su, kaže, aktuleni i brojni novi proizvodi u pčelarstvu. "Kada sam ja počeo da pčelarim, onda je bio aktuelan samo med, o propolisu se nije ni pričalo. Kasnije su ljudi počeli da traže propolis, u nauci se ispitalo da je jako značajan da ima kao antibiotik, da je vrlo značajan. Kasnije se pojavio polen kao jedna proteinska, biološki jako kvalitetna hrana", dodaje naš sagovornik.

A u najnovije vreme, ističe, pojavljuje se perga - polen koji su pčele obradile, ubacile u njega enzime i ostalo što treba i to je najjači probiotik koji mi danas imamo. "Recimo, kada kupite probiotik u apoteci u njemu je 5-6 korisnih bakterija, a u pergi je 200. Perga je vrlo skupa, marka i po je gram, međutim sve je traženija", pojasnio je Petković.

Predsjednik Udruženja pčelara Tuzlanskog kantona, Senad Hodžić, kaže kako uvijek ima sitnih grešaka kada je u pitanju pčelarstvo i prihrana. Međutim, kako dodaje, godine iza nas vrlo dobro su edukovale pčelare - ako pogriješimo imamo gubitaka.

"Dosta iskustva imamo od prije dvije godine, odnosno prošle i pretprošle godine, kad smo u čitavam regionu, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, imali izuzetno velike gubitke. Oni su proistekli iz nedovoljnog praćenja stanja u našim košnicama", kazao je Hodžić, te navao da on nije imao puno gubitaka jer je pčele iz Posavine prebacio na Romaniju.

Problem priprema za zimu

Zbog vremenskih prilika, odnosno klimatskih promjena i velike suše, posljednjih nekoliko godina pčelari bilježe probleme i sa pripremom pčela za zimu. Prema riječima predsjednika Udruženja pčelara Doboj, Darka Markovića, to se odrazilo i na loše zimovanje, pa su imali pomor pčela 2024. i 2025. i u toku zime.

"Važno je obratiti pažnju i na ishranu pčela pred zimu. Ona treba da pripremi dugoživuće pčele da prežive nam zimu. To je zadnjih godina sve veći problem, koji prije nismo imali. Pčelari se moraju edukovati, da vide koje su to zamjene za polen u nuždi ukoliko nema dovoljno u prirodi i tako dalje", kaže Marković, koji i predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske.

Ipak, ne može se reći da danas samo pčelari griješe, jer sve veći je izazov održati pčele u životu, govori prvi pčelar Republike Srpske. Upotreba sve više zaštitnih sredstva u poljoprivredi negativno utiče na pčele, potom prskanja komaraca insekticidima i tako dalje.

"Sve je teže, potrebno je što više edukovati pčelare, imati sve više znanja da bi se pčelarilo. Eto o tome se radi. Prije je moglo u vrškarama, uz kuću neku stavi se i do kraja godine donese nekog meda. Sad to više nije slučaj", poručio je Marković.

Ova zima pogoduje

Januar je, dodaje, bio dobar kada je pitanju zima i hladnoća, kao i kraj decembra. Tople zime iz prethodnih godina nisu odgovarale pčelama. Nešto hladnije, sa snijegom poput ove, kako kaže, prirodnije su kod nas i bliže prosječnim zimskim temperaturama.

Februar je ispit za pčelare: Ove provjere spašavaju zajednicu od propasti

Osvrnuo se na trenutne radove u pčelinjaka: "Počinje razvoj proljećnih društava, pa trebalo je možda ispratiti, pregledati da li je sve u redu, da li se normalno ulazi u taj razvoj. One su imale taj prvi pročistni let prije dvije do tri sedmice tokom zimovanja i sada zbog nešto toplijeg vremena već počinje unos prve hrane u vidu polena proteinske hrane i one već počinju da legu nove mlade pčele, pripremaju se za proljeće."