Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Apitoksin
  • 07.12.2015. 09:30

Pčelinjim otrovom do zdravlja i dodatnih prihoda

Pčelinji otrov je dokazano uspješan u liječenju velikog broja tegoba. Kao takav, vrlo je skup, te pčelaru može osigurati dodatan izvor prihoda.

Foto: depositphotos.com
  • 336
  • 22
  • 0

Pčelinji otrov (apitoksin) proizvode dvije žlijezde koje su povezane sa žalcem pčela radilica. Proizvodnja otrova se odvija u prva dva tjedna života odrasle jedinke i on ostaje uskladišten u vrećici do kraja života ili do situacije kada je pčela primorana braniti koloniju. Matica, s druge strane, najviše otrova proizvodi prilikom izlijeganja, najvjerovatnije zato što se sprema za borbe sa ostalim maticama. Osnovna namjena otrova je da štiti koloniju i maticu. Proizvedeni otrov se ne mijenja, odnosno nepromjenljivog je kemijskog sastava dok je uskladišten u vrećici.

Najjači biološki otrov

Apitoksin
Izgled nepročišćenog apitoksina

Pčelinji otrov spada u najjače biološke otrove. To je prozirna tekućina karakterističnog mirisa, gorkog ukusa i kisele reakcije. Suhi otrov poprima bijelu, blijedo žutu do žutu boju, a komercijalni preparati su smećkasti, zbog oksidacije nekih proteina iz otrova. Pčelinji otrov sadrži veliki broj isparljivih spojeva koji se lako gube tijekom prikupljanja. Najmanje 18 farmakološki aktivnih spojeva je pronađeno u pčelinjem otrovu, uključujući i različite enzime, peptide i amine.

Kada pčela ubode, ne ubrizgava svu količinu otrova koja se nalazi u vrećici (0,15 do 0,30 mg). Samo kada ubode životinje sa debelom kožom, u koži ostaje žalac sa cijelim sustavom, uključujući i vrećicu sa otrovom, mišiće i živce. Ovi živci i mišići utječu na to da se otrov i dalje ubrizgava, sve dok se vrećica u potpunosti ne isprazni. Zbog toga je iznimno bitno što prije izvaditi žalac iz ubodenog mjesta. Na osnovu istraživanja, prosječna količina otrova koja je smrtonosna za odraslog čovjeka je 2,8 mg po kg tjelesne mase. Pretpostavlja se da je 600 uboda pčela dovoljno da se usmrti odrasla osoba, ali je ovo relativan podatak i treba ga prihvatiti uz veliku opreznost, budući da na to utječe mnogo faktora. Međutim, najviše ljudskih smrti izazvanih pčelinjim otrovom je posljedica jednog ili malog broja uboda, koji izazivaju alergijske reakcije, zastoj srca ili gušenje uslijed oticanja grla i usne šupljine.

Apitoksin u borbi protiv bolesti

Sakupljač apitoksina
Jedan od modela za prikupljanje apitoksina

Iako je jedan od najjačih bioloških otrova, kada se koristi u malim dozama, pčelinji otrov je vrlo koristan u borbi protiv velikog broja bolesti. Ova terapeutska vrijednost apitoksina je bila poznata u starim civilizacijama. Pčelinji otrov je dugo korišten u tradicionalnoj medicini za liječenje različitih vrsta reumatizma. Danas se pčelinji otrov sve više koristi u humanoj i veterinarskoj medicini, naročito u zemljama dalekog istoka poput Kine i Japana. Tokom zadnjih sedam desetljeća, u cijelom svijetu je objavljeno preko 1.700 znanstvenih publikacija koje su ispitivale sadržaj pčelinjeg otrova, kao i različite efekte na životinje i ljude. U tim radovima je dokazano da postoje brojni pozitivni efekti prilikom korištenja apitoksina.

Popis korisnih efekata za ljude, kao i za životinje je vrlo dugačak. Apitoksin je prirodni katalizator, odnosno utječe na brzinu kemijskih procesa, čime se jača prirodna otpornost i energija organizma, te mu se mogu pripisati i svojstva izuzetnog imunostimulansa. Apitoksin smanjuje utjecaj stresa na organizam, poboljšava kvalitetu sna, te utječe i na rad živčanog sustava. Također, dokazano je da je apitoksin vrlo efikasan analgetik, odnosno da pomaže u smanjenju bolova. Pčelinji otrov stimulira i endokrini sustav (lučenje hormona), snižava krvni pritisak, smanjuje nivo kolesterola u krvi, poboljšava cirkulaciju, potiče regeneraciju tkiva, smanjuje sklerozu krvnih žila, i vrlo je efikasan protiv upala.

Primjećeno je da postoje i određena poboljšanja stanja kod pacijenata koji boluju od epilepsije, kroničnih bolova, spondiloze, reumatizma, artritisa, multiple skleroze, burzitisa, migrena, rinosinusitisa, upale živaca, malarije, astme, pa čak i nekih tipova kancerogenih oboljenja. Neurotoksični spojevi iz otrova su pokazali potencijalne benefite za pacijente koji pate od epilepsije.

Načini primjene apitoksina

Metode aplikacije pčelinjeg otrova uključuju prirodne ubode, potkožne injekcije, elektroforezu, upotrebu masti i krema na bazi apitoksina, inhalaciju i tablete. Budući da pčelinji otrov ima i lokalni i sistemski efekat, pravilna upotreba injekcija ili uboda, kao i određivanje optimalne doze su iznimno važni. Nikako se ne smiju koristiti i dozirati lijekovi po vlastitom nahođenju, već je potrebno konzultirati stručnjake, kako bismo bili sigurni da iz najbolje namjere nećemo nanijeti štetu sebi i drugima.

Prikupljanje apitoksina

sakupljač apitoksina
Aparat za prikupljanje apitoksina na terenu

Prikupljanje pčelinjeg otrova se vrši pomoću posebne aparature. Iako postoje brojni dizajni i idejna rješenja ovih aparatura, svima su osnovni dijelovi i princip rada jednaki. Poanta je da se strujom slabe jačine pčele isprovociraju na ubadanje, nakon čega ispuštaju otrov.

Ovisno o proizvođaču i kompleksnosti aparature, i cijena ovih aparata varira, i kreće se od 200 pa do 500 i više eura. Tako, na primjer, aparatura jednog proizvođača iz Bugarske košta oko 290 eura.

Sakupljač apitoksina
Aparat za prikupljanje apitoksina

nakon 5 minuta rada

Opći model aparature se sastoji od staklene ploče kroz koju prolaze žice, transformatora i izvora struje (jake baterije, akumulator i slično). Ova aparatura se postavlja na leto košnice, ispred košnice, na krov košnice, ili se stacionira na određeno mjesto na pčelinjaku. Transformator se uključi u izvor struje i on preko žica šalje struju određene frekvencije, jačine i napona, stvarajući impulse. To provocira pčele koje ubadaju ploču. Prilikom uboda u staklenu ploču, pčela ne gubi žalac, već se samo iscijedi otrov, te pčele ostaju žive. Smatra se da su kvalitetni aparati oni koji nakon rada prosječno ne povrede više od 10 pčela po košnici.

Staklena ploča
Staklena ploča nakon prikupljanja apitoksina

Nakon određenog vremena (30-40 minuta) aparatura se gasi, uklanja se sa leta košnice, skida staklena ploča sa apitoksinom, koji se nakon sušenja struže skalpelom i pakuje u tamne staklene teglice. Prilikom struganja sa stakla, preporučuje se korištenje zaštitnih rukavica i maski za lice, budući da je apitoksin koncentriran, i kao takav može biti vrlo iritantan za kožu i sluznicu. Ukoliko se propisno skladišti, apitoksin ne mijenja svojstva 5 i više godina (po nekim izvorima i preko 20 godina).

U praksi se koriste sušeni, čisti sušeni i liofilizirani apitoksin. Sušeni može sadržavati primjese polena, fecesa, prašine, nektara i meda, boja mu varira od žute do smećkasto žute i on postiže najmanju cijenu na tržištu. Čist sušeni apitoksin je bijele boje, vrlo čist, ne sadrži nikakve primjese. Liofilizirani apitoksin se dobiva preradom prethodno pročišćenog otrova kada mu se na niskoj temperaturi oduzima vlaga pri čemu se konzervira. Najčešće se koristi u farmaceutskoj industriji i postiže najvišu cijenu.

Za jedan gram apitoksina, potrebno je između 70 i 90 hiljada uboda. Otrov se uzima samo od vrlo jakih društava. Smatra se da u periodu od aprila do avgusta, od 100 košnica sa vrlo jakim društvima se može dobiti približno 1 kg apitoksina. Cijena za 1kg apitoksina varira, ali se u prosjeku kreće od 20.000 do 25.000 eura.

Sve ovo ukazuje da apitoksin može biti vrlo dobar dodatni prihod na pčelinjaku, treba poticati njegovu proizvodnju, ali nikako ne treba osnivati pčelinjake samo da bi dobili ovaj nevjerovatan lijek.

Foto: depositphotos.com;ikonoklast


Tagovi

Matica Košnice Pčela Pčelinji otrov Pčelinja društva Apitoksin Prikupljanje apitoksina Ubod pčele Primjena apitoksina Liofilizirani apitoksin


Autor

Bogdan Cekić

Više [+]

Master inženjer poljoprivrede, zaljubljenik u prirodu i aktivan borac za zaštitu životne sredine.