Pčelarstvo – izvozna šansa BiH?

Da je pčelarstvo i biznis i ljubav i hobi i profesija, potvrdili su renomirani pčelari koji su izložili na desetine pčelinjih proizvoda na 13. sajmu meda 'Zdravomed' u Gradišci. Da su pčelari zaista vrijedni i kreativni ljudi potvrdila je upravo ponuda na ovoj smotri meda i drugih proizvoda. Pčelari su se jednostavno takmičili ko će napraviti proizvod više, ko će biti maštovitiji u pakovanju i aranžiranju proizvoda ili ko će imati veći asortiman proizvoda. I uspjeli su, svojom kreativnošću i idejom zadivili su brojne posjetioce ovogodišnjeg sajma.

Nebojša i Zorica Andrić, pčelari iz Karanovca sa Ozrena izložili su desetine pčelinjih proizvoda. Prepoznatljivi su po proizvodnji najkvalitetnijih pčelinjih matica kontinentalnog eko tipa.

"Naša proizvodnja se zasniva na 300 pčelinjih društava i 500 oplodnjaka za proizvodnju matice. Svake godine proizvedemo više od dvije hiljade matica. Posjedujemo registrovani repro-centar i zadovoljni smo uprkos lošoj proizvodnoj godini. Ne posustajemo, loša godina nas neće pokolebati. Planiramo da povećamo broj pčelinjih društava na 500, da pčelinjake proširimo na tri lokacije, te da povećamo proizvodnju polenovog praha“, rekao je Nebojša.

Pčelarke više nisu tako malobrojne

Ako su žene stub svake napredne kuće i domaćinstva onda je za očekivati da žene zauzmu i svoju ulogu u pčelarstvu. Nekada se pčelarstvo smatralo muškim poslom, a danas je situacija sasvim drugačija. Žene su se poput pravih radilica izborile za svoju ulogu u ovom drevnom zanimanju.

Dragana Tomić iz Gradiške ne zna za tajne u pčelarstvu. Mnogo radi, svakodnevno se usavršava i po riječima iskusnog Nebojše Andrića, veliki je znalac u ovoj oblasti.

"Kad se spoji ugodno i korisno onda je uspjeh zagarantovan. Volim pčelarenje, zajedno sa suprugom Sašom svakodnevno radim u pčelinjaku, ne dijeleći poslove na muške i ženske. Pčele nas uče savršenstvu, pčelarstvo odmara, a med i ostali proizvodi čine zdravim“, kaže Dragana.

Ako su žene stub svake napredne kuće i domaćinstva onda je za očekivati da žene zauzmu i svoju ulogu u pčelarstvu.

Njenim stopama odavno idu pčelarke Željka Kovačević, Aleksandra Glamočak, Biljana Kukolj, Nataša Trninić, Sanja Agić i mnoge druge odvažne pripadnice ljepšeg pola.

Pčelarstvo presudno za voćarstvo i ostalu biljnu proizvodnju

Poznato je da bez pčelarstva ne bi bilo ni voćarstva, u pitanje bi bila dovedena i proizvodnja povrća i drugog bilja. Pčelari smatraju da ih voćari često ne razumiju dovoljno, pogotovo kod prekomjerne upotrebe pesticida.

Milutin Šokčević, najiskusniji gradiški pčelar kaže da se pribojava da ljudi nisu svjesni važnosti pčele.

"Dokazano je da bi nestankom pčele nestao i ljudski rod. Pčele su od višestruke koristi. Osim meda, voska, mliječi, propolisa i drugih proizvoda, pčele su i oprašivači. Bez njih nema ni biljne proizvodnje. Ja sam među prvima u Potkozarju počeo sadnju ljekovitog bilja. Rezultati su fantastični. Ljekovito bilje pomaže i pčelama i ljudima, pčele takođe pomažu i nama i bilju, pa zašto onda i mi da ne budemo u interakciji sa pčelama i korisnim biljem", pita se Šokčević.

Pčelarstvo pogoduje i razvoju seoskog turizma

Veljko Jovanović, prvi čovjek Turističke organizacije Gradiška kaže da bogata ponuda kvalitetnim medom i drugim pčelinjim proizvodima doprinosi ubrzanom razvoju seoskog turizma.

Poznato je da bez pčelarstva ne bi bilo ni voćarstva.

"Šta to imaju Austrija, Švajcarska ili Slovenija što mi nemamo? Imamo prelijepu Kozaru, Lijevče polje, rijeku Savu i idealne uslove za pčelarenje. Potrebne su nam ovakve manifestacije kako bi vrijedni pčelari pokazali šta znaju i imaju. Korist će biti višestruka", rekao je Jovanović.

Korak dalje ide profesor dr Goran Mirjanić, sigurno najeminentniji stručnjak iz oblasti pčelarstva sa ovih prostora. Profesor Mirjanić smatra da uz adekvatnu pomoć države treba potpuno eliminisati veliku opasnost u vidu patvorenog falsifikovanog meda, te istovremeno omogućiti što veću finalizaciju pčelinjih proizvoda.

"Pčelarstvo predstavlja veliku izvoznu šansu naše zemlje, jer smo oaza zdrave prirode, vode, vazduha, zemljišta i bilja. Naši proizvodi veoma su inresantni potrošačima u Evropskoj uniji", smatra dr Mirjanić.

Šta to imaju Austrija, Švajcarska ili Slovenija što mi nemamo?

Korist od pčelarstva ima i sve veći broj proizvođača pčelarske opreme, košnica, ambalaže i raznih repromaterijala. Zbog toga su manifestacije poput 'Zdravomeda' neophodni domaćem pčelarstvu.

Foto: Boško Grgić