Pčelari kuju plan za EU fondove: "Ne moramo se podvesti samo u poljoprivredu, može i turiazm"

Udruženje pčelara "Lipa" iz Dervente bilo je domaćin predavanja na temu "EU fondovi-rezultati, izazovi i prilike", a pčelar Čedomir Ćorić izlagao je na temu "Finansiranje, bespovratna sredstva i subvencije EU" kroz Instrument za predpristupnu pomoć IPA III.

Kroz njega, kako je naveo, mogu biti podržani projekti jačanja vladavine prava i demokratije, povećanja efikasnosti javne uprave i pružanja podrške, jačanje dobrosusjedskih odnosa i međuljudskih kontakata, te jačanje okoline, povećanje otpornosti na klimatske promjene i podrška teritorijalne i prekogranične saradnje.

"Ovaj konkurs je vrlo otvoren, tačnije pristupačan. Oni koji mogu da učestvuje su organi javne uprave, obrazovne institucije, kao i organizacije civilnog društva", ističe Ćorić, dodavši da IPA III za period od 2021. - 2027. ima raspoloživa sredstva od 14,162 milijarde evra.

Intereg za pčelare

S tim u vezi, kako je dodao, investicioni okvir za Zapadni Balkan koji podržava realizaciju infrastrukturnih projekata od značaja je za cjelokupni društveno-ekonomski razvoj. Jedan dio sredstava su donatorska, dok je drugi dio kredit. Jedan od zanimljivijih programa, koji se tiče i pčelara, zasigurno je Intereg, program prekogranične saradnje Hrvatske, BiH i Crne Gore.

"Aktivnosti ovog programa odnose se na ulaganje u istraživanje, inovacije i konkurentno preduzetništvo, zeleno ulaganje i zaštita životne sredine i održivi inkluzivni turizam. Ukupan budžet Interega za pomenute tri zemlje je 117,7 miliona evra za šestogodišnji period. Imamo i prekograničnu saradnju Srbija – BiH, za šta je budžet 14 miliona evra, a programski prioriteti su podsticanje turizma, kulturnog i prirodnog nasljeđa, te ulaganje u mlade i obrazovanje", kazao je Ćorić, dodajući da je u opticaju "Jadransko-jonski program transnacionalne saradnje" koji se odnosi na četiri zemlje članice EU, Hrvatsku, Grčku, Sloveniju i Italiju, te zemlje koje koriste IPA sredstva, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i BiH.

Ćorić navodi da su tu programi za Dunavski region, a od ostalih programa su Urbakt IV, Evropski socijalni fond plus, Program jedinstvenog tržišta, Erazmus plus i drugi.

"Pčelarstvo i turizam su veoma interesantna stvar. Mi se ne moramo se podvesti samo u poljoprivredu, možemo ići i u segmenat turizma. Mislim da će nam to u narednom period biti jedan cilj", poručio je ovaj pčelar.

Njegov kolega, Mihajlo Gavrić iz Stanara, koji ima sertifikat za organsku proizvodnju, rekao je da pojedinačno udruženja nemaju kapacitete da apliciraju za EU fondove.

"Ono što je važno jeste dobro pročitati i znati šta piše. Mi moramo imati regionalna udruženja, kako bi uspjeli za nešto aplicirati, a na kraju i da dobijemo neka sredstva. Najbolji oblik organizovanja su zadruge, ali smo mi to danas zanemarili, dok u cijelom svijetu to je normalno", kaže  pčelar iz Stanara, pojasnivši da zadrugom dobijaju i sigurnost za proizvođača i sve drugo. Ipak, kao problem, ističe, uređenost države, koja kasni sa svojim obavezama ka EU.  

"Mi moramo uključiti struku u pisanje projekata, jer mi smo pčelari samo", poručuje Gavrić.

Povezivanje sa Kutjevom

Predavanju su bili prisutni i predstavnici Pčelarske udruge "Sladun" iz Kutjeva u Hrvatskoj, koji su relativno mlado udruženje, ali dugi niz godina pčelare. Oni su izrazili spremnost za saradnju sa pčelarima iz regije, što otvara mogućnosti za potencijalnu prekograničnu saradnju u budućem period.

"Nismo imali priliku do sada da budemo učesnici projekata prekogranične saradnje i upravo iz toga razloga smo u Derventi, a na poziv derventskih pčelara. Cilj nam je da nađemo partnera za takve projekte, jer bez udruživanja i drugih aktivnosti sem pčelarenja, danas je teško opstati. Naravno, za ovako nešto potreban nam je i podrška lokalne zajednice, županija, jer svi imamo isti problem kako sa patvorenim voskom, tako i medom", rekao je Mario Šipoš.

Predloženi mogući projekti

Kada je u pitanju prekogranična saradnja, Darko Marković, predsjednik dobojskog Udruženja pčelara predložio je projekat udruživanja sa Srbijom, te ukazao na problem patvorenog voska.

"Ustanovio sam da ne postoji laboratorija u BiH koja može analizirati vosak na nečistoće. Nema ustnove koja će reći tu je toliko voska, a toliko ostalih primjesa. Baš tu predlažem projekat koji se tiče obrazovanja i usavršavanja, da zatražimo od beogradskog Tehnološkog fakulteta, koji rade analizu voska, tačnije da nam osposobe nekog od stručnjaka na institutu, kako bi stali u kraj patvorenom vosku", istakao je Marković, koji podsjetio da je nedavno pokrenuta inicijativa za povezivanje pčelara regije Doboj, te se nada da će uskoro to zaživjeti.

Neke od aktivnosti koje bi se realizovale kroz fondove jesu i izgradnja turističko-pčelarskog centra, brendiranje i zaštita geografskog porijekla meda, uspostavljanje i podizanje apikomora za inhalaciju i liječenje, kao i uspostavljanje oglednog pčelinjaka i sadnja medonosnog bilja.

Podršku udruživanju dalo je i derventsko Udruženje pčelara "Lipa", a predsjednik Upravnog odbora Goran Merćep, istakao je da to pozitivna inicijativa i vjeruje da će ista olakšati pristup brojnim fondovima i da će biti konkurentniji.

Svoja razmišljanja o pitanjima EU fondova iznijeli su i predstavnici grada Derventa, Turističke organizacije grada, Klastera "Poljoklast", te pčelari iz Broda, Petrova i Donjih Žabara.