Bišćanin dobio nagradu za najbolji med, a radi se o kestenovom sa područja cazinske općine, koji je brendiran na svjetskom nivou još prije šest godina.
Najbolji med u Bosni i Hercegovini ima Elvir Šehić iz Bihaća, barem ako se uzmu u obzir analize urađene u sklopu 19. Međunarodnog sajma "Medena Tuzla 2024". Osim toga, treba napomenuti da je ovaj pčelar osvojio sajamsko zlato za sve što je poslao na analizu. Tuzlaci su inače imali pune ruke posla, jer je na sajam pristiglo rekordnih 688 uzoraka iz 12 zemalja. Pehar za najbolji med sajma ponio je Toše Georgijevski u Sjevernu Makedoniju, dok je na području Tuzlanskog kantona najboljim proglašen med Almira Tabića iz Kladnja.
Kada je riječ o ovom najboljem u državi, Šehić nam otkriva da se radi o kestenovom sa područja cazinske općine, koji je brendiran na svjetskom nivou još prije šest godina.
"Možda nije malo fer prema kolegama iz Cazina da sam ja, Bišćanin, koji je imao pčele na ispaši na njihovom području, igrom slučaja kao gost imao tako kvalitetan med. Iskren da budem više bih volio da je to bila naša bišćanska lipa, ali tako je analiza pokazala da je kesten bio ekstra", kaže ovaj pčelar.
Zbog suše, pojašnjava dalje, dosta biljaka nije medilo, tako da ove godine u periodu kada su kesten i lipa cvjetali, nije bilo drugih primjesa pa je dobio "maltene 100 posto čisti kestenov med, ja vjerujem da je to presudilo, jer inače tu bude i primjese livade i drugih."
Nikakve druge tajne u svom uspjehu nema, kaže u razgovoru za Agroklub. Potiče iz pčelarske porodice pa je njegova proizvodnja zasnovana na iskustvu i znanju koje je od malena sticao. Danas broji više od 600 društava, raspoređenih na pet lokacija.
"Slao sam i med, pripravke - propolis kapi, polen, mješavine sa medom, tako da je svih 13 uzoraka osvojilo zlatne medalje. Nema tajne, samo sam kasnije vrcao med pa je bila malo manja vlaga, bolje je sazrio u saću, u košnici", pojašnjava ovaj pčelar moguće razloge za dobre ocjene, dodavši ipak skromno da su nijanse odlučivale i da je neki morao biti proglašen najboljim.
Za mnoge je pčelare ova godina, od obećavajuće završila razočaravajuće. Za našeg sagovornika, bila je "šarena". Njegove su košnice na pet lokacija, pa su tako i prinosi varirali.
"Ovaj dio Grmuško-srbljanskog platoa, nastavka planine Grmeč, taj potez je izuzetno bogat lipinom i livadskom pašom, i on je izuzetno dobro medio i s tim dijelom sam prezadovoljan. Ovaj u Bihaću, na granici sa Hrvatskom je bio loš, kao i onaj prema Petrovcu. Generalno možemo reći da se radi o mikrolokacijama koje su bile dobre", ističe Šehić, ocijenivši godinu prosječnom, no prepričava nam iskustva svojih kolega koji su naveli da je bilo toliko loše da čak razmišljaju o odustajanju od pčelarstva.
Ne strahuje od gubitaka društava jer je na vrijeme poduzeo mjere. Slične godine, dodaje, i ranije su se nekada dešavale pa je crpeći iskustvo, na vrijeme reagirao sa stimulativnim prihranjivanjem nakon vrcanja.
"Pčelarske zajednice su se održale u nekakvoj kondiciji i solidne ušle u zimu, ali pčelari koji nisu primijenili te metode, vjerovatno će imati dosta gubitaka", navodi naš sagovornik istakavši i da je varoe bilo jako puno, ali dau su odradili tretmane sa različitim preparatima.
Sušne godine pogoduju njenom razvoju, tako da je bilo više od prosjeka nego u prethodnim godinama. "Tome kumuje i to što varoa postaje rezistentna na određene preparate. Pčelari koji se oslone na samo jednu vrstu u toku sezone imaju veće problem. Iz iskustva svojih predaka, radim svake godine minimalno dva ili tri različita preparata, prati se, dokle god ona opada koriste se. Smatram da sam uradio sve što je bilo u mojoj moći", ističe ovaj pčelar koji je i predsjednik Udruženja pčelara Bihaća.
Na kraju ističe da je bilo prijedloga za korekcijom cijene, ali da su kao udruženje zauzeli stav da ona ipak ostaje 25 KM, kao i lani, najviše zbog problema iseljavanja i sve manje tržišne potražnje.
Tagovi
Autorica
