Masovan pomor pčela postao je briga cijelog svijeta. Jedan od glavnih razloga je nekontrolirana upotreba pesticida, ali i širenje parazita, prije svega varoe. Je li je pivo rešenje?
Danas svjedočimo sve većem pomoru pčela. Naime, od 1850. godine istrebljeno je 23 vrste pčela i osa koje oprašuju biljke. Do njihove propasti došlo je zbog promjene u načinu na koji se uzgajaju poljoprivredne kulture.
Pesticidi, posebno oni iz klase neonikotinoida, su uzročnici velikih uginuća pčela svuda po svijetu. Najviše stradava medonosna pčela, Apis mellifera. Neonikotinoidi su naširoko u upotrebi u poljoprivredi, a otkriveno je da oni utječu na moždana oštećenja kod pčela.
Pored pesticida, jedan od velikih uzročnika slabljenja pčelinjih zajednica i na kraju njihovog pomora je pčelinji krpelj - varoa (Varoa destructor). Radi se o vrlo opasnom parazitu koji pčelama isisisava limfu, čime one postaju slabije i prenose razne bolesti, uključujući i virus koji izaziva deformaciju krila.
Pčelari su odavno pokušavali prirodnim putem suzbiti varou u svojim pčelinjim zajednicama: primjerice, nanošenjem šećera u prahu direktno na pčele, je intenzivirana aktivnost čišćenja, kojom se rješavaju jedinke varoe. Pčelari također koriste terapiju fumigacijom kako bi se riješili varoe, ali ova metoda može dovesti i do pomora pčela, što samo pokazuje da je vrijeme da se prestane sa njegovim korištenjem. Pčelari su bili prinuđeni koristiti i plastične trakice natopljene pesticidima kako bi suzbili varou. Ove plastične trakice su efikasne, ali mogu zagaditi vosak u kojem pčele skladište hranu i odgajaju larve, a s vremenom varoa može razviti otpornost na aktivne sastojke koji se koriste u tim trakicama.
Ali, pčele su u svojoj borbi za opstanak našle saveznika: pivo! Iako ljudi odavno uživaju u blagodatima ovog osvježavajućeg napitka, kao i neke životinje, kada im se ukaže prilika (konji na primjer), otkriveno je da ovo alkoholno piće može imati blagotvorno svojstvo i na pčele. Glavni sastojci piva su voda, ječam i hmelj. Upravo je hmelj (Humulus lupus) koristan za medonosnu pčelu. Naučnici su otkrili da je bogat u kalijevim solima beta kiselina (HBA). Ovaj spoj ima dugotrajnu primjenu u procesu vrenja piva ili konzerviranja mesa. Upravo ove soli odbijaju varou.
Istraživanje provedeno 2012. godine u SAD-u obuhvatilo je tretiranje pčela i njihovih košnica otopinom HBA različite koncentracije. Dokazano je da je najefikasnija 1%-tna otopina. Naime, kada se pčele tretiraju 1%-tnom otopinom supstance HBA, 100% jedinki varoe koje su bile zakačene za njih uginu, dok pomor pčela, a ni matica, nije zabilježen. Također, dokazano je da, kada se kartonske trakice urone u HBA i ostave u košnicama, dovode do pomora znatno većeg broja jedinki varoe nego kod onih košnica koje nisu tretirane. Naučnici su uočili i da je zastupljenost HBA na pčelama u prvih 48 sati veća od 60%, što ukazuje da se ova supstanca vrlo lako i brzo širi po košnici. Najviše varoe stradava 2 do 3 dana nakon tretmana, s tim da su uginuća jedinki varoe zabilježena i 7 dana nakon tretmana. Naučnici su imali uspjeha i u suzbijanju varoe u leglima pripremljenima za prodaju. U njima je stopa uginuća bila i preko 90%, bez negativnog utjecaja na pčele.
Iako HBA ima veliki potencijal u kontroli varoe, svakako je potrebno obaviti još istraživanja, posebno na području Europe. Kako se čini, na pomolu su bolji dani za pčelare i njihove miljenice.
Foto: depositphotos.com; irochla
Izvor: Gloria DeGrandi-Hoffman, Fabiana Ahumada, Gene Probasco and Lloyd Schantz - The effects of beta acids from hops (Humulus lupulus) on mortality of Varroa Destructor (Acari: Varroidae)
Tagovi
Autor