Moguća ozbiljnija proizvodnja polena, ali potrebna je i podrška države

Kako smo ranije pisali, ova pčelarska godina bila je prilično nepovoljna za proizvođače, ali oni ipak smatraju da nije sve izgubljeno. Iako su loše vremenske prilike dosta uticale da situacija bude nepovoljna, iz Saveza pčelara FBiH, kažu kako su uspjeli pronaći neka rješenja, ali i pokrenuti aktuelna pitanja, a koja su uzrok postojećem stanju u domaćem pčelarstvu. 

Najveći izazov bila je pandemija korona virusa, ali i prilika da se realno sagledaju svi nedostaci u ovom sektoru. Od košnica i pčelinjaka kojim se raspolaže pa do nepostojanja jasno uređene strategije, kojom bi se definisao razvoj ove poljoprivredne grane. Tekuća godina jedna je od najlošijih, odnosno, u posljednjih tri decenije. I ovako nešto je karakteristično kako za lokalne pčelare, ali i one u regionu pa čak i u čitavoj Evropi. 

Ova sezona još gora za pčelare od prethodne, a poticaja nema dovoljno

"Uspjeh u pčelarenju može se izmjeriti periodično, a ne na sezonskom nivou, kako to rade dugogodišnji proizvođači. I to ne samo po ostvarenim prinosima meda. Aktuelna klimatske promjene, česte kiše tokom ljeta, ali i hladne noći, rezultirale su neispunjenim očekivanjima. Pčelinji fond je sačuvan i to je naš najveći uspjeh u 2020. godini", objašnjava za Klix.ba, Rehad Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH. 

Medonosna stabla kao jedno od rješenja ?

Najpovoljnija situacija je u USK zato što su na ovom području bili dobri prinosi lipovog i kestenovog meda. Na teritoriji Bosansko Podrinjskog Kantona krenuli su sa sadnjom medonosnih stabala. Ipak i pored svih aktivnosti koje se sprovode, za jačanje pčelarstva potrebno je uvesti odgovarajuće mjere na državnom nivou, kao i definisanje politike kojom bi se uredio ovaj sektor.  

Postoje izvjesni poticaji, nakon dužeg vremena i u ovom sektoru, a koji iznose 6 KM po košnici za one uzgajivače koji imaju 20 košnica i koji ispunjavaju potrebne kriterije za dobijanje subvencija. "Sredstva jesu simbolična, ali u lošoj sezoni kakva je bila ova, i taj iznos je služio. Veći problem nam je što još uvijek nije izašao program za poljoprivredu, a već je prošlo i pola septembra", navodi Deljo i dodaje kako proizvođači imaju samo obećanje da oni koji se nisu prijavili za podsticaje Federacije, zbog postojećih mjera koje su aktuelne i ti pčelari će imati iste podsticaje od nadležnog ministarstva, odnosno 6 KM/košnici. 

Potencijal za ozbiljnu proizvodnju polena

Prema njegovom mišljenju, ipak se nešto radi po tom pitanju. U predstojećem periodu trebalo bi da se radi na izmjeni i dopuni zakona o finansijskim podsticajima i poljoprivrednici očekuju da će se ovo pitanje riješiti povoljno po njih. 

Kada je riječ o zdravstvenom stanju pčela, u 2020. obezbijeđeno je da troškove dijagnostike i analize reguliše Federalno ministarstvo poljoprivrede, kao i još par olakšica za pčelare u idućoj sezoni. 

Pčelarska gljiva ili "pčelinji bensedin" velika je pomoć kod vrcanja meda

Očigledno je da su neke promjene u našem pčelarstvu neophodne, ali ovu činjenicu treba da uvide i nadležne institucije i svi nivoi vlasti u BiH. Kako kaže Deljo, ne treba se oslanjati samo na proizvodnju meda a ostale prednosti pčelarenja zanemarivati. 

"Mi polena imamo u značajnim količinama, ali za njegovu ozbiljniju proizvodnju trebalo bi se nešto sistematski riješiti i urediti", zaključuje ovaj pčelar.