Iskustvo u pravljenju meda dugo preko 120 godina

U selu Suvaja, opština Kozarska Dubica, u samom Parku Prirode "Una" nalazi se pčelinjak porodice Rajčević u kojoj je pčelarstvo porodična tradicija preko 120 godina. Prije Slobodana i njegovog oca (biologa u penziji), pčelari su bili Slobodanova baka i pradjed, a trenutno na gazdinstvu imaju 60 društava.  

"Obzirom da je riječ o stacionarnom pčelinjaku, ovaj broj društava predstavlja maksimum za lokalne prirodne uslove. Godišnja količina proizvedenog meda varira u baš velikoj mjeri (zavisi od velikog broja faktora, na koji, nažalost, nemamo uticaj) i na tu temu je nezahvalno pričati. Postojali su određeni planovi za povećanje proizvodnje ali to je za sada na čekanju. Riječ je o aktivnostima koje bi zahtjevale značajna ulaganja u različite vrste resursa. Najveće obeshrabrenje nalazimo u nemogućnosti predviđanja vremenskih prilika, prvenstveno iz razloga što poslednjih nekoliko godina imamo prilično negativna iskustva sa istim", tvrdi Slobodan Rajčević za Agroklub.

Pčelarenje mora da se voli da bi bilo uspjeha

Ovaj pčelar, koji je po struci tehnolog, ističe da je pčelarstvo veoma zahtjevan posao koji se ne može obavljati ukoliko se ne voli jer iziskuje rad i posvećenost od preko 10 sati dnevno 365 dana u godini i podrazumijeva veliki broj aktivnosti koje se obavljaju u zavisnosti od godišnjeg doba i vremenskih uslova.

Mersed napravio prirodnu košnicu od drva

Poslovi se grubo mogu podijeliti na dvije grupe: ljetni, odnosno, rad na terenu i zimski tj. rad u pomoćnim i pratećim objektima. Ljetni radovi se odvijaju otprilike u periodu mart - septembar, a zimski u razdoblju septembar - februar.

Aktivnosti u toplijem dijelu godine, podrazumjevaju pregled brojnog i zdravstvenog stanja društava, izdvajanje i topljenje starog saća, nabavku i postavljanje satnih osnova, higijensko - zdravstvenu zaštita, rotaciju nastavaka, dodavanje okvira sa satnom osnovom društvima u zavisnosti od njihovog brojnog i zdravstvenog stanja, sprečavanje rojenja (najstresniji dio posla), vrcanje i skladištenje meda, procjena zaliha meda nakon poslednjeg vrcanja, priprema društava za zimovanje i brojni drugi poslovi. Zimski radovi, prema našem sagovorniku podrazumjevaju pripremu nastavaka, montiranje novih okvira, uvlačenje žice u okvire, postavljanje satne osnove u okvire, stručno usavršavanje, posjete sajmovima i seminarima.

Oplemenjivanje bilja i ČOKOmed

Ova porodica u svojoj ponudi trenutno ima livadski med, zatim livadski med sa dodacima različitog ljekovitog bilja, polen (cvjetni prah) i propolis.

"Mi smo došli na ideju da iskombinujemo med sa većim brojem ljekovitih biljaka i plodova koje imamo na našem gazdinstvu. Neke od njih su kopriva (svježa, suha, sjeme), žalfija (kadulja), nana (menta), borove iglice, lavanda, suho voće, lješnik, orah i brojne druge vrste. Pomislili smo da bi bilo šteta da te biljke ne iskoristimo. Na ovaj način vršimo oplemenjivanje ljekovitih vrsta medom ali i obrnuto. Svaka naša teglica predstavlja posebnu riznicu zdravlja. Jednostavno, htjeli smo ljudima ponuditi davno zaboravljena prirodna rješenja za sve tegobe. Danas se svi uporno okreću od prirode i zato imamo situacije kakve imamo. Zaboravljamo da se u prirodi nalazi sve što nam je potrebno. Zato je naš moto - Vratimo se prirodi", objašnjava nam Slobodan.  

Ipak, njihov trenutno najpoznatiji proizvod je ČokoMED - zdrav i prirodni namaz od meda, kakaa, lješnjaka i oraha.

"Obzirom da se pčelarstvom u porodici bavimo preko 120 godina, odavno eksperimentišemo sa raznim prirodnim sastojcima pa smo tako došli i na ideju da napravimo zdrav slatkiš. Sama ideja je prilično stara ali smo je nedavno reaktivirali. Sve je prirodno. Prilično jednostavno i zdravo. Odličan proizvod za imunitet a jedu ga i djeca koja ne vole med. Namaz ne sadrži vještačke šećere, nezdrave masti ili bilo kakve aditive. Posni je proizvod a ipak sa velikim sadržajem energije, obzirom na sastojke. Bogat izvor zdravih i organizmu neophodnih masti, iz lješnika i oraha. Ljudi ne znaju, ali kakao spada u najjače prirodne antioksidanse, dobar je i za prevenciju kancera. Lako je shvatiti kakav proizvod se dobije kada se navedeni sastojci pomješaju u jednu teglicu", priča naš sagovornik.

Pčelarima potrebna značajna podrška

Ova godina je, bar što se tiče vremenskih prilika, počela izuzetno dobro jer stabilno i toplo vrijeme odgovara pčelama. Samo da kasnije ne bude bitnih oscilacija. Sa druge strane, trenutna situacija koja je uzrokovana virusom korona podsjetila je javnost o značaju poljoprivrede ali i njenu samodovoljnost.

"Biti uvozno zavisan u ovakvim okolnosti nikako nije dobro. Ni za koga. Međunarodno tržište je značajno poremećeno, što se ogleda i kod nas. Država bi trebala da donese ozbiljniju strategiju zaštite i podsticaja domaćih proizvođača, ali, isto tako i da je sprovede u djelo. Kao konkretnu mjeru predlažemo značajnu podršku i olakšice npr. mladim bračnim parovima koji žele da se bave proizvodnjom bilo koje vrste hrane i/ili seoskim turizmom.  Sa jedne strane, ovo bi značilo nova radna mjesta (samozapošljavanje), ostajanje mladih u BiH, povećanje nataliteta, sigurne zalihe kvalitetne hrane, veći promet roba i poreza itd. Ali ova podrška bi morala biti sve samo ne simbolična, kakva je sada”, ističe Slobodan.

Uvozni med lošeg kvaliteta - glavni problem

Svoje proizvode trenutno prodaju na kućnom pragu, sajmovima zdrave hrane i sličnim manifestacijama. Ističu da im svaka vrsta podrške dobro dođe. Raduje ih činjenica da se kupci redovno vraćaju jer ih to uvjerava u kvalitet njihovih proizvoda i ohrabruje da nastave dalje sa proizvodnjom. Tu je naravno i podrška vlasti, uglavnom kroz podsticaje za proizvodnju. Međutim, Slobodan naglašava da bi se veća pažnja trebala posvetiti kontroli uvoza meda i zaštiti domaće proizvodnje.

Koje uslove treba ispuniti za organsku proizvodnju meda?

Kao najveći problem vidimo nelojalnu konkurenciju. Veći broj medija je više puta izvještavao o problematici koja se tiče direktnog uvoza meda u BiH izuzetno sumnjivog kvaliteta koji obara cijene meda na BiH tržištu. Ovo nikako nije dobro gledano iz ugla, prvenstveno zaštite potrošača, ali ni razvoja i podrške domaćoj proizvodnji, koja je inače, vrhunskog kvaliteta, gledano na, slobodno možemo reći, svjetskom nivou. Smatra da je želja svih pčelara da se država više angažuje oko kontrole kvaliteta uvoza ovog pčelarskog proizvoda i da zaštiti domaće proizvođače. To bi bilo u interesu potrošača, proizvođača i ugleda BiH, kada je kvalitet ovih proizvoda u pitanju.