Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mladi u pčelarstvu
  • 23.02.2021. 12:00

Ima 21. godinu, studira, vrca med i zagovara očuvanje pčela

Internet je odlična platforma za ukazivanje na činjenice o pčelama, o njihovoj anatomiji, fiziologiji, šta one to konkretno rade, koliko su ugrožene, njihovo mjesto u svijetu, položaj i šta mi možemo da učinimo ?

Foto: Jelena Majstorović
  • 311
  • 518
  • 1

Predrasude o tome da su pčelarstvu okrenuti uglavnom muškarci i to starije dobi, da je ova grana poljoprivrede ugrožena i nedostatkom zainteresovanih mladih proizvođača, definitivno ruši jedna djevojka koja je još od osnovne škole u porodičnom pčelinjaku.

Jelena Majstorović provodi vrijeme sa pčelama od svoje 13. godine, a sada, sa 21, aktivno pomaže ocu u proizvodnji. Kaže, od slučajnog susreta sa ovim, kako ih opisuje, uzvišenim bićima, njena porodica stigla je do pravog isplativog posla.

"Roj nam je došao na kuću. Komšije pored su imale jednu praznu košnicu, tata ga je uhvatio i prvobitna zamisao bila je da imamo malo meda za naše potrebe. Međutim, malo pomalo, došli smo do 70 košnica koliko ih sada posjedujemo, a godišnje dobijemo između dvije i tri tone", objašnjava Majstorovićeva.

Ljubav na prvo leglo

Prva je ona počela da odlazi na pčelinjak sa ocem, a kasnije su se postepeno pridruživale i mama i sestra. Mir i priroda sve su joj više prijali, te su pčele postale "savršeno društvo".

"Prva uspomena je kad mi je tata pokazao ram sa leglom i kada sam vidjela koliko je to lijepo, tada je sve krenulo. Oduševljena sam i njihovom organizovanošću, zato se i trudim da budim ljude i ukažem im koliko su ovi korisni insekti važni za naš opstanak."

Pčele kao savršeno društvo

Poslova oko košnica je mnogo, ali ih ova porodica ne dijeli. Svi učestvuju jednako što je našoj sagovornici i najljepši dio cijele proizvodnje.

"Od traženja matice, pregledanja legla, prepakivanja same košnice, vađenja ramova sa medom, kasnije vrcanja, točenja tog meda u tegle, sve radimo zajedno i u tome svi uživamo", dodaje ova mlada pčelarka.

Prva paša na jabuci

Nedavno je posjetila pčelinjak kako bi se uvjerila da je sve spremno za prvu proljetnu pašu, a njihova će, tradicionalno, biti na jabuci.

"Bojala sam se zbog ovih toplijih dana koje smo imali jer čim je temperatura viša, pčele to osjete kao priliku da izađu što nije dobro jer su aktivne, onda jedu med ili pogače koje su im ostale i matica to osjeti pa izađe na parenje, položi jaja i ako dođu hladniji dani one ostaju bez hrane što dovodi i do uginuća. Sada tih problema nismo imali, sve je spremno i čekamo početak proljeća."

Nakon jabuke, sele ih na uljanu repicu, lipu, bagrem i na kraju suncokret koji joj je i omiljena paša.

Omiljena Jelenina paša - suncokret

"Volim da fotografišem i zato i najviše volim tu pašu jer je dan duži, to su ogromna polja suncokreta, one lete iznad i prizor je zaista fascinantan. Svakako, između svake paše, odvodimo ih na livade u okolini gdje ima različitog biljnog svijeta", dodaje ona.

Široka paleta proizvoda

A na kraju sezone, nakon vrcanja slijedi i priprema proizvoda za prodaju. Osim klasičnog meda u teglama, ima i onog kombinovanog sa različitim biljkama i voćem.

"Miješamo ga sa orasima i koštunjavim voćem, sjemenom koprive, anisom, golicom, pravimo i sa liofilizovanim voćem. Imamo i balzame za usne i meleme i to od našeg voska i određenih biljaka, sve je na prirodnoj bazi. Sakupljamo i polen i propolis."

Zadatak prodaje i plasiranja proizvoda pripao je upravo njoj. Iako ih kupci mogu pronaći na pijaci, ona potencira online porudžbe putem Instagrama i Facebook-a.

"Shvatila sam koliko internet može sve ovo da podigne na viši i drugačiji nivo. Korisitim priliku da na taj način prikažem i kako taj med nastaje. Kroz fotografije, video snimke i tekstove prezentujem i našu priču, predstavljam sam pčelinjak, čitav proces koji dovodi do finalnog proizvoda", objašnjava Majstorović.

Kako mi možemo pomoći u očuvanju pčela?

A osim prodaje, internet stranice koristi i za edukaciju i podizanje svjesti o značaju pčela za cijelu planetu.

"To je odlična platforma za ukazivanje na takve stvari, na zanimljiv način, kroz interesantne činjenice učim ljude o pčelama, o njihovoj anatomiji, fiziologiji, šta one to konkretno rade, koliko su ugrožene, njihovo mjesto u svijetu, položaj, šta mi možemo da učinimo", kaže Majstorovićeva i dodaje da im je trenutno u izradi i sajt gdje bi voljela da postavlja neke kratke tekstove, a zapravo bi to bili savjeti o tome kako mi možemo uticati i pomoći u opstanku pčela pa onda i naše planete.

Ljubav prema fotografiji i medu u jednom

Iako je jedna od rijetkih dama u pčelarstvu, nije imala neprijatnih iskustava i komentara zasnovanih na predrasudama. Čak su i mnoge njene prijateljice zainteresovane.

"Moji prijatelji su prijatno iznenađeni. Najbolja drugarica je često ovdje kod mene, dolazi kad vrcamo i točimo med. Planiram da ove godine organizujem zajedničko vrcanje ili točenje i pozovem ostale prijateljice koje pokazuju interesovanje", napominje sagovornica Agrokluba.

Ona je i studentkinja Poljoprivrednog fakulteta i sebe svakako vidi u agraru, a želja joj je da porodični posao nastavi i razvije ga još više.


Tagovi

Pčelarenje Mladi poljoprivrednici Mladi pčelari Suncokretova paša Paša na jabuci Opstanak pčela


Autorica

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema spoznajama odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne znanosti ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korijenima svakog čovjeka na planetu.