• Ishrana pčela
  • 28.12.2018. 18:00

Dodavanje pogača zimi ugrožava pčele

Na dugovječnost pčela utječe količina i kvalitet hrane u periodu larve iz koje se razvijaju zimske pčele.

Foto: Pixabay/czu_czu_PL
  • 437
  • 43
  • 0

Kada matica položi jaje, iz njega se može izleći jedinka, koja može biti ljetna radilica i živjeti kratko (oko šest sedmica), zimska radilica koja živi nekoliko mjeseci ili matica, koja živi nekoliko godina. Razlika između njih je vidljiva golim okom, a zasluga pripada hrani, odnosno matičnoj mliječi, kao i veličini ćelije u kojoj se jedinka razvija.

Ipak, istraživači su ogledima pokušali da utvrde razliku između radilica koje dugo i kratko žive. Tako su određeni broj pčela iste starosti zatvorili u mrežice, u kojima su živjele pri različitim temperaturama, pa je tako otkriveno da temperatura utječe na dužinu života pčela. Pčela najduže živi pri temperaturi od oko 16°C, a najkraće na temperaturi većoj od 36°C. Potom je utvrđeno i da vlažnost, kao i količina hrane različitog kvaliteta takođe imaju utjecaj. 

Na dugovječnost pčela utječe količina i kvalitet hrane

Međutim, i dalje nije bilo konkretnog odgovora, pa se krenulo od početka. U termostat sa određenom, istom temperaturom, vlažnošću i količinom hrane zatvorena je stotina pčela izleženih početkom maja, zatim stotina izležena početkom jula, i u treći one izležene početkom septembra, pa je praćena njihova dužina života. Pčele izležene početkom maja i jula živjele su oko 600 sati, dok su pčele izležene početkom septembra živjele preko 1.000 sati. Ovaj ogled je ponavljan na stotine puta i uvek se dobivao isti rezultat, navodi bivši predsjednik SPOS-a Miljko Šljivić:

"Odgovor na pitanje čime se objašnjava i šta uvjetuje veću dugovječnost pčela, dali su anatomi, koji su utvrdili da još kod novorođenih ljetnih i zimskih pčela neki unutrašnji organi i tkiva tijela nisu istovjetni. Masno tkivo, na primjer, i žlijezde za hranjenje, odnosno hipofaringealne žlijezde (koje proizvode matičnu mliječ), razvijeni su mnogo bolje kod zimskih, dugovječnih pčela. To su dopunili fiziolozi koji su dokazali da je razvoj masnog tkiva i žlijezda za hranjenje kod pčela uvjetovano količinom bjelančevinaste hrane, tj. koncentracijom polena u hrani larve".

Dodaje da je danas dokazano da na dugovječnost pčela utječe količina i kvalitet hrane (med i naročito polen) u periodu larve iz koje se razvijaju zimske pčele. Na kvalitetnu ishranu utječe odnos broja hraniteljica i broj larvi koje se hrane, kao i, naravno, izobilje kvalitetne hrane. Dugovječne pčele su bolje ako je broj hraniteljica u vrijeme ishrane larvi veći, a broj hranjenih larvi manji.

Koja je uloga masnog tkiva?

Masno tkivo se tokom ljeta troši na njegovanje ljetnih pčela, a u zimskom periodu, na zimskim pčelama, ima zadatak, zajedno sa žlijezdama za ishranu, da odnjeguje prvo novo leglo. Ono se sastoji iz dvije vrste funkcionalno različitih ćelija:

  • adipociti - rezervoari glikogena i masti, neophodnih za preživljavanje u nepovoljnim uvjetima života;
  • enociti - rezervoari, u koje se odlažu nepotrebni štetni produkti metabolizma.

"Zimske pčele imaju četiri puta više masnog tkiva i četiri puta duže žive. Pored masnog tkiva, i žlijezde za hranjenje kod pčela je veoma bitno očuvati što je moguće duže, jer od njih zavisi odgajanje novog legla poslije perioda zimovanja. Znači, u radu sa pčelama treba izbjegavati sve radnje koje na bilo koji način utječu loše na ova dva najvažnija organa dugovječnih pčela. Od dužine života zimskih pčela zavisi da li će svoje masno tkivo potrošiti u njegovanju legla u januaru, februaru, martu, ili čak u aprilu. Jasno je da će pčelari veće koristi imati da više pčela odnjeguju u martu i aprilu, nego u januaru i februaru", objašnjava Šljivić.

Dodavanje pogača u zimskom periodu ugrožava pčele

Dodaje da stepen razvitka masnog tkiva, kao i žlijezda u jesen, definira fiziološko stanje pčela, na osnovu koga se može suditi o pripremljenosti pčela za zimu i prognozirati kako će proći. Ukoliko pčele manje sudjeluju u ishrani legla s jeseni, utoliko one duže žive.

"Znači, dodavanje pogača u zimskom periodu izaziva podizanje temperature u klubetu, uznemiravanje pčela (povećava potrošnju hrane i nagomilavanje nesvarljivih tvari u zadnjem crijevu), kao i to da pčele moraju aktivirati žlijezde za lučenje invertaze u periodu kada trebaju mirovati. Takođe, bitno utječe na pojavu legla ili na njegovo povećanje u periodu, kada ga ne bi trebalo biti i kada se znatno troše zimske pčele, odnosno njihovo masno tkivo i žlijezde za ishranu, i tako skraćuje njihova dužina života", naglašava Miljko Šljivić.

Kada počinje priprema za pašu?

Kada se govori o datumu početka priprema pčela za pašu, ona se mora poznavati i imati očekivani datum njenog početka. Stručnjaci kažu da je to 51 dan. To se odnosi i na pašu sa veoma malim dnevnim unosima.

"Ako paša daje do kilogram unosa dnevno, pčele izletnice preradu nektara izvrše same, jer luče invertazu u dovoljnoj mjeri da prerade sakupljenih 7,1 mg nektara za 20 minuta. Ako je paša jača, onda se na preradi nektara sve više angažiraju mlade kućne pčele i njihov značaj je izuzetno važan za bagremovu i suncokretovu pašu", kaže Šljivić.

Dodaje da za bagremovu pašu, koja počinje početkom maja, nikako ne treba početi sa stimulacijom razvoja još u februaru. Najbolje je da to bude najranije u prvoj polovini marta, a u planinskim predjelima krajem marta ili početkom aprila. Tek tada se, u periodu podsticajnog prihranjivanja, daju pogače, odnosno šećerno-medno tijesto.


Izvori

SPOS


Tagovi

Pčele Ishrana pčela Pogača Ljetna radilica Zimska radilica Matica Dugovječnost pčela Masno tkivo Priprema za pašu


Autorica

Aleksandra Kekić

Aleksandra Kekić

Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Tko smije taj može, tko ne zna za strah, taj ide naprijed.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi