Podignute gredice u vašem vrtu: odličan dom za vaše biljke

Želite da vam biljke bolje uspijevaju i daju puno lijepih plodova?

Želite biljkama omogućiti bolju cirkulaciju zraka, te ih bolje zaštititi od hladnoće i štetnika?

Zemljište vam je lošeg kvaliteta, a želite to da popravite?

Teško vam pada da naprežete leđa zbog saginjanja prilikom rada u bašti - želite sačuvati svoja leđa?

Imamo rješenje za vas: podignute gredice! Podignuta gredica će vam omogućiti da se prilikom rada manje saginjete, što je osobito korisno za starije osobe koje žele da aktivno rade u vrtu kao i osobe s bolovima u leđima, osobe sa invaliditetom naročito korisnike invalidskih kolica. Manji napor za leđa znači i da ćete lakše i više moći da uradite za svoje biljke bez prevelikog umora, a samim tim i da više uživate u radu. Također, imat ćete bolji vizualni pregled prilikom sadnje, uzgoja biljke i berbe plodova. Podignute gredice su korisne i zbog toga što su plodovi manje dostupni kućnim ljubimcima. Zemlja u podignutim gredicama se brže zagrijava, ali se i brže suši (naročito trebamo obratiti pažnju na navodnjavanje gredice u toku ljetnih dana). Zbog toga možete značajno produžiti sezonu uzgoja povrća i cvijeća. Biljke ćete ranije posaditi u gredice, a zadnja berba plodova će biti kasnija u odnosu na standardni uzgoj na površini zemlje. Podignute gredice se vrlo lahko mogu napraviti od različitih materijala: najčešće se prave od dasaka, kamena, betonskih blokova, ali i od različitih recikliranih materijala. Najbolje je da ih radite od materijala koje već imate na raspolaganju. Kod odabira materijala bilo bi bitno da je otporan na vlagu tj. da neće istrunuti ili zahrđati brzo, te obavezno da nije tretiran otrovnim hemijskim tvarima koje bi se mogle otpuštati u zemljište i biljke. Najbolji materijali za izradu podignutih gredica, što se tiče drveta, su daske od drveta kao što je hrast ili cedar. Ako se koristi drvo bora za izradu podignutih gredica provjerite da nije tretirano ili obrađeno, jer se prilikom tretiranja borovog drveta ubacuje kromirani bakar. Najjednostavniju podignutu gredicu možemo izraditi od betonskih blokova. Iako su oni manji estetski privlačni, zgodni su jer će dugo trajati. A i estetika se može riješiti na više načina: bojenjem, sadnjom puzavica ili sukulenata oko blokova, i sl. Najjeftiniji materijal za vaše poginute gredice su obične bale sijena ili slame, no računajte da one brzo trule i raspadaju se, stoga su i najlošiji materijal ako želite da vam gredice traju. Rok trajanja im je otprilike godinu dana nakon čega ćete morati gredice ponovno graditi. S druge strane, upravo te bale će dodati mnogo dobre organske materije zemlji, pa može biti i dobra ideja da narednu godinu samo nastavite i napravite gredicu sa novim balama. Grade se brzo, lahko, a novčana ulaganja su minimalna. Budite oprezni sa korištenjem recikliranih dasaka: mogu biti privlačne jer su jeftine ili ih možete dobiti bez plaćanja, ali i one mogu sadržavati hemikalije neprikladne za zemljište i biljke, što znači da će završiti u vašoj hrani. U našem slučaju na farmi UG Nešto Više, podignute gredice smo gradili od «šiblja». Na jednom dijelu imanja se nalazi mala, uglavnom grabova šuma, koju smo nedavno pročišćavali (nakon što je bila 20ak godina zapuštena) da napravimo mjesta za košnice.

Time smo dobili veliku količinu posječenog granja i šiblja. Probrali smo dugačke šibe za «pletivo za gredice», deblje grane dovoljne dužine za «kočiće» koje smo zabili u zemlju i oko kojih smo pleli šiblje, a mnogo toga smo pustili da se suši, kako bismo kasnije napravili sječku – kojom će se, između ostaloga, gredice puniti. Prva sezona nam je pokazala da obod od šiblja još dodatno potpomaže isušivanje zemlje ljeti, pa je svakodnevno zalijevanje bilo obavezno (ponekad i dva puta). Narednu sezonu namjeravamo uz rub gredica posaditi puzavice koje će pomoći da se ovaj problem umanji, a i da bolje uveže šiblje u cjelinu. Druga vrstu koju smo radili je kombiniranje betonskih blokova, koje smo koristili za «nogice za sto», na koje smo postavili kutiju napravljenu od dasaka (sve možete vidjeti na slikama). Jednom sagrađene podignute gredice možete vrlo jednostavno pretvoriti u mali plastenik. Na rubove podignutih gredica jednostavno zabodite cijevi (željezne, drvene, PVC) koje ćete u luk saviti do drugog kraja gredice. Lukove postavite na svaki metar, te ih prekrijte najlonom.

Na taj način dobili ste privremeni plastenik koji će zaštiti vaše biljke kada je to potrebno, a neke od njih na takav način možete uzgajati i tokom cijele godine. Zgodno je i to što se najlon lahko ukloni, kada više nije potreban. Kada ste odlučili od kojeg ćete materijala graditi svoju podignutu vrtnu gredicu, drugi korak je da odredite koje ćete biljke saditi u podignutim gredicama i u kojim količinama. Odlučili ste i odredili šta želite, onda vrlo jednostavno treba da odaberete mjesto u vašem vrtu za podignutu gredicu, kao i da odaberete oblik i dubinu gredice. Pri odabiru oblika i dubine podignute gredice vodite računa o njenoj veličini. Optimalna veličina podignute gredice je 4 m x 2m i visine 50cm. Ovisno o vašim potrebama i željama možete izgraditi veće i dublje gredice. Podignute gredice mogu biti različite visine npr. od 15 cm do 1,20 m. Visinu naravno biramo zavisno o namjeni i o mogućnostima nabavke materijala za izgradnju gredice. Kod podignute gredice visine 1,20 m treba da znate da je potrebno znatno više materijala za okvir, ali i znatno više zemlje, odnosno komposta. Odluka o visini gredice dakle najčešće zavisi o količini materijala kojim raspolažemo. Naravno da je ljepše i udobnije raditi na gredici visine 1,20 m, jer ćete se manje saginjati, ali takva gredica zahtijeva puno više ulaganja. Možda možete do te visine doći postepeno kroz godine dodajući vlastiti kompost i svake godine po jednu dasku po svakoj stranici. Ukoliko imate zemljište koje je glineno ili stjenovito, a želite saditi biljke koji imaju duboki korijen, dublja gredica je bolji odabir. Ukoliko planirate izgraditi gredicu uz rub zida ili ograde, neka gredica bude uža kako biste mogli nesmetano pristupiti svakom dijelu gredice. Pobrinite se da u svakom trenutku, sa svakog ruba gredice možete pristupiti svim biljkama bez da gazite po gredici. Gaženjem po gredici potiskujete tlo i na taj način onemogućujete dolazak zraka u zemlju. Uostalom, ako kanite hodati po podignutoj gredici, onda nema potrebe niti da je gradite. Vrlo važno je ostaviti i dosta prostora oko gredice da možete nesmetano hodati oko nje sa svim potrebnim alatom.

Ako ste odabrali prirodno drvo kao materijal kojim ćete izgraditi vašu gredicu, izrežite daske od drveta, napravite okvir u željenom obliku i učvrstite ga. Izrezane daske možete učvrstiti na razne načine - naprimjer, napravite jednostavan čeoni spoj na svakom uglu okvira ili zabiti u zemlju drvene kolce koji će držati vaše okvire od daske. Podignuta gredica treba biti otvorena na vrhu kao i na dnu ograđenog prostora kako se voda ne bi zadržavala te na taj način uzrokovala bolesti i trulež korijena. Treba da provjerite da li su sve stranice okvira jednake visine i da li je vaša gredica unutar okvira ravna. Ukoliko postoji nagib na gredici, postoji i mogućnost da će voda iz jednog dijela gredice konstantno curiti u drugi dio, te će tako jedan dio biti stalno suh, a drugi dio gredice previše vlažan. Na samo dno gredice ponekad se preporučuje postavljanje gušće čelične žice kako bi se spriječio eventualni prodor štetočina poput krtica ili poljskih miševa u našu podignutu gredicu. Najbrži i najlakši način za napuniti podignutu gredicu je jednostavno dodavanje mnogo organskih tvari kao što su slama, pilota/piljevina, karton ili papir, sitno isjeckano lišće i grančice... U ovom procesu, nasip od organskog sadržaja će povećati produktivnost tla i njega u pravilu dodajete kao prvi sloj na gustu čeličnu žicu, a kao gornji, završni sloj potrebno je staviti dobro (zrelo) đubrivo, visoko kvalitetnu zemlju i kompost. U podignutim gredicama na našem imanju, na dno smo stavili panjeve iz šume koji su već počeli da se raspadaju (razlažu), zatim granje i manje komade otpada drveta, a onda dosta piljevine, sječke, komadića kartona, traka papira iz ureda kojeg smo nasjekli u mašinici za rezanje papira, ljuske od kikirikija, lišća, slame. Na vrh smo dodali zemlju prethodno promiješanu sa stajnjakom i kompostom, jer smo u gornji sloj odmah posadili presadnice povrća i cvijeća koje je služilo za odbranu od štetnika. Kako znamo da će dublji slojevi «punjenja» u gredici da se razlažu i sliježu, svake naredne sezone smo spremni nadodati još svježe zemlje sa stajnjakom i humusom, kako bismo je dopunili i nastavili sa novom sezonom sadnje/sijanja. U svoje podignute gredice možete zasaditi gotovo sve što zamislite. Možete saditi samo cvijeće, a možete saditi povrće te začinske i ljekovite biljke. Mogućnosti su neograničene. Ukoliko ste se odlučiti za sadnju povrća, podignute gredice su odličan odabir za sadnju raznih kupusa, salata, kao i mrkve, luka, rotkvice, repe, celera, peršina, špinata, blitve i drugih kultura. Da bi dodatno ojačali biljke i povećali urod, posadite biljke prema principima dobrih susjeda u vrtu. Tabelu koje biljke treba saditi jedne uz druge možete pronaći svuda na internetu (ukucajte pojam «dobri i loši susjedi u vrtu»). Dakle, ukratko: povišene gredice imaju veliki broj prednosti kao što su bogatije, rahlo zemljište u kojem biljke daju više plodova, manje ulaganja fizičke snage u rad (nema kopanja i prevrtanja zemlje), manje gubljenja snage saginjanjem kao kod standardne sadnje – manje umora i manje lošeg utjecaja na našu kičmu/leđa, brže zagrijavanje početkom proljeća i krajem jeseni što osigurava duži period uzgoja hrane ili ukrasnog bilja, dubina zemljišta omogućava bolji razvoj korijena biljaka što znači da su jače, zdravije, otpornije i spremne dati više, povišene gredice omogućavaju osobama sa invaliditetom koje koriste invalidska kolica da se bave vrtlarenjem, na manjoj površini se može uzgojiti više, oblik gredice, materijal i samu njenu visinu možemo odabrati sami prema našim željama i prostoru kojim raspolažemo – jako su prilagodljive, gredicu privremeno možete učiniti plastenikom bez velikih investicija novca, rada i vremena, itd. Ipak, moramo obratiti pažnju i na nedostatke, kako bismo mogli utjecati na njih: zemljište se lakše isušuje pod utjecajem sunca i vjetra pa se redovno navodnjavanje mora osigurati, gredice rađene od drveta i drvenih prerađevina ne traju dugo jer će se obod jednostavno raspasti vremenom, zbog velike količine organske materije gredicu sa donje strane mogu «posjećivati» miševi, voluharice, krtice i druge životinje koje mogu nanijeti štetu urodu, sadržaj gredice se sliježe, pa je potrebno svake godine dopuniti ga novim slojem zemlje ili komposta… Savjeti za kasnije održavanje gredica Na kraju sezone gredicu zaštitite malčiranjem (pokrivanjem sijenom, slamom, kartonom, piljevinom i sl.) ili posadite djetelinu, grahorice (grašak/biža) ili neku sličnu pokrovnu kulturu koja će osigurati mnoge pogodnosti. One pružaju hranjive tvari zemljištu, smanjuju eroziju i balansiraju količinu azota u vašem zemljištu. Ako ste posadili biljke koje rastu tokom cijele godine, preporučuje se svake jeseni ili proljeća posuti novi kompost i novi sloj zrelog đubriva, kako bi se zemlja obnovila i ponovno vam dala svježe i bogate plodove. Obavezno redovno zalijevajte biljke u vašim podignutim gredicama. Zapamtite da zemlja uvijek treba biti vlažna, a sav višak vode iz gredice će se jednostavno ocijediti u dublje slojeve zemlje.

Tekst pripremio: Muhamed Garib, dipl.ing.agr.