U znaku žetve - šta se sve radi u julu?

Prije ili poslije ubiranja žitarica poljoprivrednici imaju da obave još čitav spisak poslova na njivi, okućnici, u kući, oko stoke, u voćnjaku i vinogradu.

Juli je sav u znaku žetve, a žetva je vrhunac godine za poljoprivrednike, naročito ratare. Vrijeme ubiranja žitarica sa njiva (pšenice, raži, ovsa i drugih), brižljivo pripremano i sa strepnjom dočekano, zahtijeva od poljoprivrednika, njegove porodice i svih saradnika cjelodnevni rad, od svitanja do mraka. Određivanje vremena žetve je ključno, jer preran početak radova kao i svako kašnjenje može da nanese nemjerljivu štetu, što u količini, što u kvalitetu roda.

Sve se mijenja, ali strepnja seljaka za vrijeme - ostaje

Kišan ili olujan juli može da bude propast za žito. Zato su seljaci sa strahom gledali u nebo i svim silama nastojali da iskoriste povoljno vrijeme. Sve ovo dobro je znao Vasa Pelagić i prikazao u svom "Narodnom učitelju", u davnom 19. vijeku. Mnogo toga se od tada promijenilo u poljoprivredi, ali ne i zebnja poljoprivrednika kako će proći žetva. 

U istom mjesecu, prije ili poslije žetvenih radova, poljoprivrednici na njivama još treba da okopaju kukuruz, pokose djetelinu ostavljenu za sjeme pošto prethodno "potamane" vilinu kosicu u djetelini, zaoru strnjiku, "sadjenu" sijeno i slamu na kamare i zasiju jaru uljanu kupusnu repicu. Na livadama nastavljaju navodnjavanje i kosidbu. 

U gradini (bašti) proizvođači okopavaju, plijeve, izgrću i prorjeđuju povrće. Iskopavaju i u vijence pletu bijeli luk, crni luk, vlašac i aljmu (višegodišnji zimski luk, stara vrsta). Sabiraju sjeme kupusa, kelja, kelerabe, celera, peršuna, salate, repe, rotkvice, špinata i mrkve i siju zimsku rotkvu. Rasađuju pozni kupus od rasada odgajenog u lejama, kelj, karfiol, kelerabu i praziluk. Prije rasađivanja moraju dobro da pripreme zemljište i obezbijede kalijumova i fosforna đubriva.

Ko gaji cveće, okopava, plijevi i sabira sjeme. Juli je vrijeme za presađivanje i razmnožavanje ruža. U voćnjaku, poljoprivrednici plijeve, okopavaju, kaleme i uklanjaju divlje izdanke. Podupiru grane koje su prerodile, a čeka ih i berba prvih šljiva. 

Obavezan pregled vinograda

Proizvođači vina provjetravaju podrume i polivaju podove vodom, kako bi se očuvala hladovina. Redovno dopunjavaju burad sa vinom. U isto vrijeme u vinogradu završavaju drugo i započinju treće kopanje.

Ako se zadesi oluja sa jakim vjetrom, ispravljaju oborene "tačke" i ponovo ih pobadaju. Redovno pregledaju vinograd, da se nije slučajno pojavila filoksera i nastavljaju sa uobičajenim mjerama zaštite od bolesti. 

Pčelari prekidaju pozno rojenje pčela, nastojeći da slabe rojeve sjedine u jače. Mnogi prenose košnice na mjesta sa boljom pašom. Popravljaju i farbaju košnice, a, ako je proljetna paša bila baš slaba (na primjer, ako je proljeće bilo vjetrovito, kišovito ili hladno), onda i prihranjuju pčele. 

Ni dana bez rada za poljoprivrednike

Pelagić, po svom običaju, naglašava da se stoka mora "zaklanjati" od velike vrućine i češće kupati, dok radna stoka treba da bude dobro hranjena i nazobljena (odnosno da dobija dovoljno zobi u hrani). Vrijeme je za ljetno jagnjenje ovaca, tako da ih, a naročito jaganjce, treba čuvati od žege. Na bačijama (katunima) stoka "planduje", što znači: uživa u blagodatima ljeta, slobode i svježe trave (izraz "plandovati" koristi se i za osobu koja se dobro odmara ili čak ljenčari).

Ako poljoprivredno domaćinstvo ima šumu, onda čuva šumu od požara (stalne opasnosti u doba vrućina), tamani štetočine, plijevi, okopava i dovršava ljetnu sječu. Ni dana bez rada za poljoprivrednike. 

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor