Tri kravice u štali, malina na dva dunuma, na zemlji svega pomalo - nije poljoprivredna proizvodnja

Karakteristika porodičnih poljoprivrednih gazdinstava u BiH su mali isparcelisani posjedi, brojno stanje krupne stoke ispod svakog prosjeka, i još uvijek tradicionalan pristup proizvodnje i prodaje vlastitih proizvoda. Možda i najbolji opis takvog stanja koji sam čuo još u studentskim danima od vrlo dragog profesora, tek danas iz ovog ugla ima svoj značaj kada kaže: "Jedna do dvije kravice u štali, dvije ovčice i nekoliko koka u dvorištu nije proizvodnja, to je kao da držite kućne ljubimce, u poređenju sa ozbiljnom poljoprivrednom proizvodnjom.“

Takva gazdinstva i prema zakonu definišu se kao nekomercijalna, jer je često obim proizvodnje dovoljan samo za upotrbu proizvoda u vlastite svrhe. PPG-ovi su osnovni motori primarne poljoprivredne proizvodnje, očito u BiH sa jako malo "kubika" pa i poljoprivreda ide znatno sporije.

Procenti i brojke nisu ohrabrujući

Osim što je BiH ispod prosjeka EU, po broju porodičnih gazdinstava u odnosu na površinu obradivog zemljišta, ni u odnosu na zemlje u okruženju nije u boljem položaju. Prema Eurostatu  u EU vodeća je Holandija sa preko 310.000 malih porodičnih farmi, BiH prema Registru poljoprivrednika u FBiH i RS-u broji oko 90.000 aktivnih porodičnih gazdinstava.

Da zaista postoji razlika u načinu proizvodnje, tehnologiji ali i novčanim podrškama, gledajući samo sektor govedarstva, pokazuje prosječna ekonomska dobit, 6.000 eura za zemlje EU dok u BiH nema tačnog podatka, ali preračuna li se 1 do 3 grla na farmi i prosječnom proizvodnjom bh. PPG-vi nisu ni blizu ovog prosjeka.

Strukturni prikaz iz Registra pokazuje da preko 75% malih porodičnih gazdinstava ima 1-3 krave u proizvodnji mlijeka. Isparcelisani posjedi i nerješeni imovinski odnosi ne dozvoljavaju ukrupnjavanje i veću proizvodnju od sadašnje gdje oko 80% malih gazdinstava koja uzgajaju konkretno malinu imaju samo do 2 dunuma zemlje za obradu. Sistem EU kada je sektor agrara u pitanju za BiH, odnosno za nadležne institucije je "kvantna fizika" . Stoga je nepošteno i nekorektno reći da je problem u farmerima, i što su njihovi rezultati poražavajući. Svako ima svoj dio odgovornosti.

Ima prostora za napredak

Nije sve tako sivo, ali da bi dobilo neku boju, mnogo truda, volje, ali i mijenjanje navika je pred farmerima. Ako već ne postoji adekvatan funkcionalan sistem koji će prepoznati problem malih porodičnih gazdinstava, vrlo lahko je prepisati od drugih.

Sistem EU kada je sektor agrara u pitanju za BiH, odnosno za nadležne institucije je "kvantna fizika" . Stoga je nepošteno i nekorektno reći da je problem u farmerima, i što su njihovi rezultati poražavajući. Svako ima svoj dio odgovornosti.

Prvo, svaki farmer mora znati šta proizvodi, rečenica "ima svega zasijanog po malo" mora otići u zaborav. Kada se prepozna kultura koja ima prostora na tržištu okrupnjavanje i udruživanje je slijedeći korak. Postižu se veće proizvodne količine, a ujedno proizvod postaje konkurentniji i zanimljivi većim kupcima. Zadrugarski kooperantski sistem je dobar primjer kako jedna kultura može biti zasijana i na nekoliko hektara umjesto na 1 do 2 dunuma udruživanjem farmera.

Tržište je varljivo, ne mora da znači da je nekada količina presudna, izbjegavajući tradicionalni pristup obrade zemlje i okrećući se novim pravcima poput organske poljoprivrede, ili recimo autohtonim sortama, geografskoj zaštiti proizvoda manji obim proizvodnje može postići veću ekonomsku dobit.

Lakše je proizvesti nego li prodati

Nove tehnologije, komunikacijski sistemi, protok informacija je nešto što farmer mora pratiti, inače tržišnu utakmicu gubi u startu. Ako bi se rješili problemi usitnjenih površina, manjeg broja stoka, i sl. sljedeće pitanje je kako prodati proizvod. Iako nema tačnog podatka, informacione tehnologije na malim porodičnim gazdinstvima su u tragovima, a o preciznoj poljoprivredi je suvišno i govoriti.

Tradicionalni pristup obrade, ali i prodaje je kočnica. Tržnice imaju svoju svrhu i dalje će biti osnovno mjesto za prodaju, ali zašto svoj proizvod nuditi nekolicini ljudi koji dođu na tržnicu, ako postoji prostor da vaš proizvod za deset minuta pogleda i do npr. 1000 potencijalnih kupaca. Svježe ubrani paradajz na Isntagramu, suho meso na Facebooku, ili cjelokupna proizvodnja i asortiman na nekom od marketing servisa su pojmovi kada se izađe iz okvira tradicionalnog mentaliteta proizvodnje i prodaje.

Temeljita Strategija poljoprivrednog razvoja sa naglaskom na unapređenje malih porodičnih gazdinstava na bilo kojem općinskom, kantonalnom, federalnom i državnom nivou je HITNO nužna.