• Bh poljoprivreda
  • 10.05.2018. 10:30

Sve što niste znali o bh poljoprivredi - samo u jednoj stvari smo prvi u svijetu !?

Jedni bez drugih ne možemo, pčelu ne zanima jeste li vi dobri susjedi, i da niste, oprašit će susjedov cvijet, nema veze što ste u odnosima kao Sjeverna i Južna Koreja.

  • 4.820
  • 513
  • 1

U BiH se nekako sve lakše razumije, ako se vodiš konstatacijom da sve što je logično i ispravno u praksi pretvaraš u nelogične stvari, radiš baš suprotno tome. I tako je nastao čuveni citat "Gdje prestaje logika, tu počinje Bosna". Kad ovu misao prebacimo u poljoprivrednu proizvodnju BiH, osim što dobijemo poražavajuće činjenice, podatke i rezultate još bolnije je što jedan takav sistem funkcioniše najnormalnije. Pa je danas sasvim ok da je inženjer poljoprivrede, stručnjak u poljoapoteci i prodavač, skladištar, direktorov vozač, terenski radnik, vozač viljuškara, a u međuvremenu i agronom savjetnik. Čak nikom ne smeta, a većina ljudi i ne zna da je BiH jedina zemlja u Evropi koja nema jedinstveno Ministarstvo poljoprivrede. Nažalost pravni i zakonski okviri dozvoljavaju ovakve apsurde, baš kao što psi lutalice imaju zakonsku veću zaštitu od domaćeg autohtonog poljoprivrednog proizvoda.

Malinari i pčelari se poštuju i sarađuju kao Sjeverna i Južma Koreja

Svi su upravu, a dobronamjerna kritika ispadne kao ispaljen hitac u glavu, stoga i ne čudi da nikad nije bilo više stručnjaka i manjih prinosa. Jedni bez drugih ne možemo, pčelu ne zanima jeste li vi dobri susjedi, i da niste, oprašit će susjedov cvijet, nema veze što ste u odnosima kao Sjeverna i Južna Koreja. Riječ stručnjaka agronoma se sluša po sistemu na jedno uho ušlo, na drugo izašlo, pa se u praksi desi da poljoprivrednik prvo uzore i pođubri zemljište, pa uzorak nosi na analizu.

Nažalost pravni i zakonski okviri dozvoljavaju ovakve apsurde, baš kao što psi lutalice imaju zakonsku veću zaštitu od domaćeg autohtonog poljoprivrednog proizvoda.

U većini slučajeva farmeri pri savjetovanju prekidaju agronome poznatom rečenicom: "Bože dragi, odkud u poljoprivredi treba projekat i plan za proizvodnju... ja ću to od oka kad budem sadio". Informacija, što bi se u BiH reklo "na vakat", u pravo vrijeme je as u rukavu, kojeg mnogi nemaju iako farmeri i poljoprivrednici imaju više mobitela, računara i tableta nego li krava, ovaca, svinja i konja zajedno. Pa onda čudi  da samo 1% farmera svoj proizvod reklamira na društvenim mrežama, marketinškim servisima ili Instagram profilu što je za mnoge nespojivo sa poljoprivredom. I tako opet se izrodi rečenica kasnimo mi za Evropom 20-30 godina. Bojim se da čak samo i stojimo ...

Šta to jedemo, pijemo i odakle stiže na stol

Samo onda kada uberemo paradajz iz vlastitog vrta, sa sigurnošću se može reći šta ste pojeli, te gdje je i kako uzgojeno. Na žalost BiH sa početkom 2018. godine broji 110.000 registrovanih RPG-ova, a uvozi 75 % hrane. Koje i kakve kvalitete !? Najkvalitetniji proizvodi se izvoze, a škart se uvozi za domaće tržište. Podaci kažu da je 9.460 kubnih metara pitke vode po stanovniku u BiH  po čemu je vodeća u Evropi, ali i po uvozu iste. I tu se vračamo na onu logiku, ustvari nelogiku sa početka teksta, a evo i još par primjera:

•    U BiH možete u ponudi naći ribu iz Čilea, svježija od jutros ulovljenje potočne pastrmke iz Konjica
•    1 litar flaširane vode skuplji od 1 litra domaćeg mlijeka
•    Od 100kg maline više zaradi berač nego proizvođač
•    1 kg sumnjivog uvoznog paradajza u TC-u skuplji od domaćeg proizvedenog na RPG-u
•    1 kg uvezene junetine, vjerovatno rumunske, jeftinije od 1 kg domaće
•    Ušećereni kineski med skuplji od domaćeg šumskog i bagremovog meda
•    Ekološki čiste livade, pašnjaci i izvori vode, a uvozno mlijeko skuplje od domaćeg
•    Sirevi iz Francuske, Italije, Austrije prvi na policama marketa, a Livanjski, Vlašički, Prozorski osvajaju zlatne medalje u svijetu
•    Jedemo krompir iz Egipta, grah iz Kanade, bijeli luk iz Kine, jer ipak  ispadne jeftiniji je transport preko oceana, nego li je rentabilno proizvoditi kod nas 
•    Piletina i meso peradi ne može u EU, a farme i klaonice imaju bolje uvjete nego većina u EU

Sami sebe varamo

Obraz se samo jednom gubi i onda je gotovo. Turskoj smo slali junetinu iz Rumunije kao bosanski proizvod kao što su se poljske jabuke prepakovale, i sa naljepnicom 387 izvozile u Rusiju kao bosanske. Kako onda napraviti pomak u bh poljoprivredi kada trenutno broj farmi rapidno opada, baš onoliko koliko rapidno raste broj kladionica ili  kako dosegunti do evropskog prosjeka proizvodnje kada se zna da je prosječna godišnja proizvodnja mlijeka po grlu 3,5 puta manja od EU prosjeka. Onda je zaista suludo pričati o novim tehnologijama, precizna poljoprivreda je još uvijek nedokučiv pojam, kao što  je "Baby-beef" tehnologija proizvodnje mlade junetine u BiH za sada u rangu nuklerane fizike. Priča o obnovljivim izvorima energije i korištenju biomase ostaje za sada u okvirima konferencija, tv emisija i okruglih stolova, izmet domaćih žiovtinja se u svijetu koristi za dobijanje energije, u BiH jednostavno deponuje na njivama, livadama, pored rijeka i sl. Mnogi ciljevi pred bh poljoprivredom su daleko, ali nisu nedokučivi to garantuju prirodni bh resursi i potencijali, ali što se prije suočimo sa realnim stanjem lakše će se doći do tih ciljeva.  

Za sada uz Programe poticaja koji nastaju po sistemu copy/paste tehnologije iz godine u godinu, obični mljekomat je trenutno u BiH  misaona imenica, a američki olimpijski tim se može pohvaliti  da su osvojili više medalja na zadnjoj olimpijadi, nego što BiH ima certifikovanih poljoprivrednih organskih proizvođača.

Prosječna godišnja proizvodnja mlijeka po grlu je u BiH 3,5 puta manja od EU prosjeka.

Gdje je kvaka, svaki problem ima rješenje, vrlo jednostavno slika bh poljoprivrede se može prekrenuti suprotno od gore navedenog. Prvi veliki korak pred BiH je sveobuhvatni popis poljoprivrede u skladu sa EU regulativom planiran 2020. jer je opet BiH jedina zemlja u EU koja ovaj popis nikada nije sporvela. 
Kažu da je Viljem Šekspir uzimao umjetnost kao mjesto pojavljivanja istine, ako je tako, onda malo izmjenjen citat iz remek djela "Hamlet" opisuje bh poljoprivredu: "Nešto je trulo u zemlji bosanskoj!"

I za kraj u nečemu smo prvi i to daleko prvi u svijetu, BiH ima dva entitetska ministra, i deset kantonalnih ministara poljoprivrede, njih dvanaest.  Jednostavno pitanje, jeste li ih ikada vidjeli na slici u posjeti nekom poljoprivredniku na imanju, u traktoru, pored plastenika ili u farmi sa npr. muznim grlima !?


Tagovi

BiH Poljoprivredna proizvodnja Agronom Stručnjaci Prinosi Zemljište Farmeri Proizvod Evropa Uvoz Kvalitet Tržište Resursi Poticaj Organski proizvođači Ministarstvo


Autor

Adi Pašalić

Adi Pašalić

Adi je magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.