Šta sijati i očekivati od buduće proizvodnje? Zabrinjava trenutno raspoloženje na berzama

Taman kad smo se ponadali da smo s dolaskom jeseni uhvatili pozitivan trend kretanja terminskih cijena žitarica, što na berzama, što za isporuku fizičkih roba, oktobar nas je ponovno osvijestio što su to berzovne robe i koliko mogu biti volatilne i nepredvidive.

Vrhunce cijena na berzama koje smo vidjeli početkom oktobra u sedam dana su se ispuhali kao probušeni balon i taj negativan trend nastavio se tokom cijelog ovog mjeseca, tako da su cijene pale ispod nivoa na kojima se završilo trgovanje u septembru. Ono što pomalo zabrinjava je trenutno raspoloženje na berzama koje ne daje naznake za promjenu ovog trenda u kratkom roku, a pogotovo se to odnosi na cijene fizičke robe.

Gledajući okruženje i faktore koji utječu na tržišta roba, poput geopolitike i/ili makroekonomije, trenutno stanje je lošije nego što je to bilo prije mjesec dana. Tenzije i rat u Ukrajini se pojačavaju, bez nekih realnih šansi da ćemo u skorije vrijeme vidjeti primirije. Dodatno, eskalacija sukoba na Bliskom istoku se nastavlja, pa smo sada došli u situaciju gdje su Iran i Izrael već jednom nogom u međusobnom ratu, koji bi u najmanju ruku mogao rezultirati sveopćim ratom u tom dijelu svijeta.

Iran, Izrael i predsjednički izbori u SAD-u

A kao kruna svega, početak novembra donosi izbore u SAD-u, koji se smatraju ključnim geopolitičkim faktorom koji će uveliko odraditi globalno okruženje u iduće četiri godine, pogotovo u kontekstu budući trgovinskih ratova. Na sve to nadovezuje se polarizacija svijeta između Istoka i Zapada, odnosno članica G7 i njihovih partnera s jedne strane i zemalja BRICS-a, zatim kontinuirani gubitak vrijednosti novca (FIAT valuta) i rast vrijednosti tzv. sigurne imovine (zlato, srebro i Bitcoin). Interesantno je da u svim ovim okolnostima, cijena nafte kao najvažnije berzovne robe ne raste, već štaviše, pada i na taj način radi pritisak na cijene povezanih roba, poput raznih ulja ili soje.

Vjerovatno je to posljedica većeg straha od stagnacije ili usporavanja privredne aktivnosti u svijetu, predvođene Kinom koja nikako ne uspijeva oživiti svoju ekonomiju i udahnuti mu raznim poticajnim mjerama potreban vjetar u jedra.

Cijene kukuruza 

Što se tiče nama interesantnih agri roba, u EU Mars procjenjuje prinose 2024. i to kukuruza na 6,66 t/ha (u odnosu na 6,85 t/ha procjenjenih u septembru i 7,35 t/ha ostvarenih u 2023.) te suncokreta na 1,86 t/ha (u odnosu na 1,98 t/ha procjenjenih u septembru i 2,15 t/ha ostvarenih u 2023.). Jasan pokazatelj da će ukupan urod biti manji. S druge strane Atlantika, u SAD-u, stanje zasijane pšenice nije baš najbolje. Štaviše, samo 38 posto je u dobrom do odličnom stanju, što je 9 posto manje u odnosu na očekivanja i na drugom najgorem nivou u zadnjih 40 godina. Kada se gleda žetva/berba, berba ovogodišnjeg roda kukruza je na 81 posto, 1 posto više nego očekivanja tržišta, a žetva soje je na 89 posto, 2 posto manje nego što su bila očekivanja tržišta.

Kiše koje se očekuju u SAD-u pažljivo se prate i bit će vrlo važne za razvoj usjeva. Povratak povoljnih kiša umiruje usjeve pšenice u SAD-u i Rusiji, dok povratak suhog vremena u Francuskoj pogoduje završetku žetve i omogučuje napredak sjetvenih radova. Kašnjenje radova u berbi, kao i u sjetvi u Francuskoj je dosta veliko. Berba kukuruza je tek na 25 posto (u poređenju s prosjekom koji je 69 posto). Sjetva ozime pšenice je na skromnih 21 posto (u poređenju s prosjekom koji je 47 posto), dok je sjetva ječma na 38 posto (u poređenju s prosjekom koji je 64 posto).

U Ukrajini, interesantno, jesenska sjetva napreduje vrlo brzo, već je zasijano 4,68 miliona hektara (90 posto procijenjene površine), od čega 92 posto pšenica. Za kraj, ovdje treba dodati i ohrabrujuće izglede za pšenicu u Argentini koje je objavila burza Rosario, koja predviđa proizvodnju pšenice u razdoblju 2024.-2025. od 19,5 miliona tona i izvoz od 13,3 miliona tona.

Snažan dolar i slaba nafta penaliziraju cijene na CBOT-u i potiču fondove na prodaju, odnosno da ulaze u short pozicije. Pritisak žetve je jak u SAD-u, što također daje pritisak na cijene. Na američkom CBOT-u terminska cijena pšenice za decembar pala je ispod nivoa od 5,7 $/bušelu, a treba spomenuti da je početkom oktobra u jednom trenutku cijena dosegla nivo od skoro 6,2 $/bu.

Pad terminskih cijena

Kukuruz je i dalje najjeftinija sirovina za proizvodnju stočne hrane, a terminska cijena ugovora za decembar također je pala na nivou mjeseca na nivo od 4,10 $/bu, premda je u jednom trenutku dosegla nivo od 4,35 $/bu. Za kraj, terminska cijena soje novog roda, ugovora za novembar, najviše je izgubila u oktobru te je pala na nivo od 9,8 $/bu, s 10,6 $/bu koliko je bila na kraju septembra. Okrenimo li se prema evropskoj berzi, sličan je trend i ovdje na berzama. Terminske cijene pšenice na Euronextu za ugovor decembar, premda su mjesec završile blago ispod nivoa ostvarenog na kraju septembra, treba napomenuti da su one niže za gotovo 15 €/t od najvišeg nivoa ostvarenog u oktobru.

Identično je i kod kukuruza. Cijena ugovora za novembar je nešto niža nego što je bila cijena krajem septembra, ali je zato za više od 10 €t niže od najvišeg nivoa ostvarenog u oktobru. Jedina iznimka od svega ovoga je uljana repica, čija je terminska cijena, ugovor za novembar, porasla na nivou mjeseca za 30 €/t, uz vrlo velike dnevne volatilnosti. Međutim, uljana repica je svijet za sebe u ovom trenutku. 

Cijene soje

Ono što će svakako zabrinuti domaće proizvođače i trgovce je pad cijene prvenstveno kukuruza i soje na fizičkom tržištu. Berba kukuruza i žetva soje su pri kraju. Premda o prinosima još uvijek možemo špekulirati. Zadnje dvije sedmice na tržištu je očit pad cijene roba, koji se reflektira kroz povećanu ponudu na tržištu (posebno u Italiji), uz puno više prodavatelja iz cijele regije nego kupaca, zbog čega je pritisak na cijenu značajan.

Kao posljedica, cijene kukuruza su pale između 10 i 20 €/t ovisno o destinaciji i nema naznaka da će početak novembra donijeti neke promjene po tom pitanju.

A sad aflatoksin

Ono što se povećava su izazovi s kvalitetom našeg kukuruza kada je u pitanju aflatoksin. To će očito biti problem s kojim ćemo se boriti čitave ove sezone kada govorimo o kukuruzu. I kod soje imamo isti trend pada cijene, koje su izgubile i više od 30 €/t na nivou mjeseca. Odluka EU o odgodi primjene EUDR regulative za godinu dana svakako je utjecala na taj trend i smanjenu aktivnost i agresivnost u nabavi soje od strane kupaca.

Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim berzama pratite na Baze podataka > Tržište

Sve u svemu iza nas je bearish iliti pesimističan mjesec u kontekstu berzovnih roba, uz povećanu dnevnu cijenovnu volatilnost. Trend kojem se svakako nismo nadali na početku ovog mjeseca i koji ne budi optimizam domaćim proizvođačima pred kojima je jesenja sjetva. Šta sijati i šta očekivati od buduće proizvodnje, kako u naturalnom smislu, tako i u onom finansijskom, izazov je s kojima se u ovom trenutku bore ratari. Možda će novembar donijeti više optimizma od oktobra.