"GMO na mala vrata" i ispred BiH?

Dok se u Briselu finalizuja usvajanje nove uredbe o biljkama dobijenim novim genomskim tehnikama (NGT), evropska poljoprivredna scena proživljava jednu od najvećih kriza povjerenja u posljednje dvije decenije. Nova regulativa, koju je predložila Evropska komisija, a krajem aprila usvojilo Vijeće Evrope, ima za cilj da podijeli modifikovane biljke u dvije kategorije: one koje su "ekvivalentne prirodnim" (NGT1) i one sa kompleksnijim izmjenama (NGT2).

Strah od legalizacije bez kontrole

Više od 200 udruženja širom Evropske unije, uključujući ekološke organizacije poput Save Our Seeds i mreže poljoprivrednika, oštro se protivi ovom planu, nazivajući ga pokušajem legalizacije GMO-a "na mala vrata". Udruženja upozoravaju da bi se biljke iz NGT1 kategorije mogle naći na njivama i trpezama bez ikakvih prethodnih bezbjednosnih provjera, obaveznog etiketiranja ili sistema sljedivosti.

To znači da bi potrošači u EU, ali i u zemljama koje uvoze evropske proizvode, poput BiH, mogli konzumirati genetski modifikovanu hranu, a da to uopšte ne znaju.

Udar na bh. izvoz i domaće poljoprivrednike

Za BiH, ovaj potez Brisela nosi višestruke rizike. Na prvom mjestu BiH svoju poljoprivrednu strategiju zasniva na usklađenosti sa EU standardima. Što znači da bi i se i naši propisi trebali uskladiti sa evropskim i kada je u pitanju nova Uredba o genomskim tehnikama.

Drugo, naša zemlja ima ogroman obim trgovine sa EU, a domaći poljoprivredni sektor se godinama profiliše kao proizvođač zdrave, organske i GMO-free hrane. Ukidanje obaveznog označavanja u EU, praktično bi onemogućilo bh. uvoznicima i prerađivačima da garantuju porijeklo sirovina, dok bi domaći poljoprivrednici bili izloženi riziku od nenamjerne kontaminacije usjeva patentiranim NGT sjemenom.

Postignut evropski dogovor o NGT biljkama, ne smatraju ih "pravim" GMO-ima

Dodatnu zabrinutost izaziva pitanje patenata. Udruženja poput Friends of the Earth Europe upozoravaju da su ove tehnologije čvrsto u rukama multinacionalnih korporacija. Ako se regulativa usvoji, mali farmeri u BiH mogli bi postati potpuno zavisni od uvoznog, patentiranog sjemena, što bi dugoročno uništilo domaću bioraznolikost i tradicionalno sjemenarstvo.

Da li ćemo smjeti "lanut"?

Pojedine zemlje u EU, poput Austrije, Hrvatske i Mađarske su otvoreno protiv donošenja ovog propisa, sa druge, institucije u Bosni i Hercegovini i na nivou entiteta još uvijek nemaju jasan stav po ovom pitanju, barem ga javno ne iznose.

Ako vidimo šta se desilo u SAD, jasno je da u igri nije samo tehnička izmjena nekih propisa, već budućnost hrane koju jedemo i opstanak bh. sela pred naletom korporativnih interesa.

Za stupanje na snagu uredbe potrebno je još formalno odobrenje Evropskog parlamenta. Nakon objave u Službenom listu EU, pravila će stupiti na snagu za 20 dana, dok se puna primjena očekuje sredinom 2028. godine, nakon prelaznog razdoblja od 24 mjeseca.