Ekonomska 2025./26. godina obećava - cijena pšenice imat će uzlaznu putanju?

Šta nas čeka sutra? Viševijekovna želja čovjeka je da sazna šta ga čeka u budućnosti. Naš poljoprivrednik taj vijekovni poriv svodi na jednostavna pitanja kao što su: Kako strukturirati svoj sjetveni portfolio? Šta sijati? Kakva će cijena biti? , … Eh, kada bih znao…

Ne bojte se nećemo koristiti tarot karte. Postoje naučne metode kako što bolje predvidjeti cijenu u nekom budućem periodu. Vještačka inteligencija nam u tome mnogo pomaže. Algoritam - to je alat kojim se koriste brokeri za tržišne predikcije. Šta je algoritam? Algoritam je precizno definisan skup pravila i koraka koji opisuju kako riješiti određeni problem ili izvršiti zadatak.

Dakle, imamo jednu sveobuhvatnu, veliku i dnevno ažuriranu bazu podataka relevantnih za rješavanje određenog zadatka. Naš zadatak je - kako koristeći te podatke predvidjeti cijenu. E, sada tu dolazi u pomoć vještačka inteligencija. Ona skuplja sve podatke i svakom parametru koji utiče na cijenu neke robe stavlja određenu ponder vrijednost. Kako se ti parametri mijenjaju na dnevnom nivou, tako i procjene cijene neke robe variraju. Tako eto dobismo jedan algoritam čiji je krajnji rezultat cijena u nekoj vremenskoj perspektivi.

Kako funkcioniše algoritam?

Da bi se bolje razumio ovaj tržišni model, evo jednog vrlo kratkog i uproštenog primjera tržišne predikcije za cijenu pšenice. Pokušat ću vrlo svedeno i uprošteno da prikažem taj model. Šta imamo u bazi podataka od uticajnih faktora? To su prije svega trenutni proizvodno-potrošni bilansi. Potom, vremenska prognoza za što je moguće duži period imajući u vidu potrebe za vlagom u određenom vegetativnom razvoju biljke. Zatim dolaze geopolitičke okolnosti, pa logistički problemi, promjene u potrošačkim navikama, dešavanja na tržištima inputa, kamatne stope… itd, itd.

Ovo je samo mali dio svih faktora koji se nalaze u velikom bubnju brokerskog tržišnog algoritma. Da ne zaboravimo u algoritam je akceptiran i faktor historijskih dešavanja u dugom prethodnom periodu sa svim svojim periodikama.

Uoči žetve: Italijanske luke pune robe, trgovci žitarice prodaju ispod cijene

Nije nužno potrebno da manuelno dopunjavamo formiranu bazu. Dakle, vještačka inteligencija sama "prepoznaje" i ubacuje nove faktore, a potom ih sve sistematizuje, redajući ih po snazi uticajnosti na konačno predviđanje cijene. Tako "izmiksani" podaci konačno daju rezultat koji smo tražili.

Pokušajte sami da se sjetite svih konkretnih faktora trenutno danas aktuelnih, pa da vidite da li bi cijena pšenice u narednom periodu trebalo da raste ili da pada. Meni sve izgleda da tas na tržišnoj vagi pretiče na stranu koja nam govori da će cena pšenice sa aspekta duže vremenske perspektive imati uzlaznu liniju rasta. Možda ne tako izraženu i naglu, ali istrajnu i dugoročnu.

Siva zona interesa finansijskih stručnjaka

Poštovani čitaoče, ako nisi znao, poslužili smo se tek jednim od četiri modela algoritama za predviđanje cijena. To je model poznat pod nazivom TFT (Temporal Fusion Transformer) baziran na obradi ogromnog broja različitih faktora - od historijskih cijena, preko makroekonomskih vijesti, do sezonskih uticaja - i da prepozna dugoročne i kratkoročne zavisnosti u podacima. Ovaj model je meni lično najprimjereniji za sadašnje okolnosti na svjetskom tržištu žitarica.

Zašto se uopšte toliko bavimo tržišnim predikcijama? Bitno je da znamo hoće li se najzad poljoprivreda vratiti na pozicije koje su joj ranije pripadale.… I tako konačno, poljoprivreda je izvučena iz sive zone interesa finansijskih stručnjaka. Zašto?

Jednostavno treba neko da podigne posrnuli BDP. Stručna orijentacija autora teksta, kao i sam karakter medija gdje se ovaj tekst objavljuje, navodi na indiciju da bi u tekućoj godini poljoprivreda mogla da bude jedan od glavnih aduta za oporavak BDP-a. Što bi se ono reklo: Kada je teško - poljoprivreda.

Godina koja obećava

Ekonomska 2025./26. godina za sada obećava mnogo više toga od onoga što nam je dala prethodna. Ozime i proljetne kulture posijane su skoro u idealnim uslovima, snježna zima i za sada dobar raspored padavina, nagovještava dobar prinos. Naravno, rano je davati neke iole preciznije prognoze, ali ako se po jutru dan poznaje, imat ćemo lijep dan, odnosno dobre prinose. Budimo pozitivni i umjereno optimistični.

Nije zgoreg pomoliti se Bogu i zamoliti ga da ove godine bude blagonaklon prema našoj poljoprivredi tako što će nas "počastiti" dobrim agrometeorološkim uslovima. Kada mi već ne možemo sami sebe da zaštitimo, ovaj "zahtjev" prema samom Bogu koji više liči na religiozni fatalizam je možda jedini izlaz za našu poljoprivredu.

Da ne pretjeramo sa paganskim ritualima, već da se vratimo u realnost i poželimo još 700 litara kiše po metru kvadratnom u junu.

Očekujemo dobar prinos, i dobru cijenu pšenice, a i ostalih kultura.

^{*Naslovna fotografija: Julijana Nešić/Dinka Bogunović}