• Meso u ishrani

Civilizacija počiva na kulturi jedenja mesa - da li će na tome i ostati?

Hoćemo li biti jači i zdraviji uz ishranu bez mesa ili nećemo? Ima li medicina odgovor? Ili je najjednostavnije prepustiti ljudima da biraju, ako imaju uslove? Tamo gdje vlada glad obično nema rasprave o pravilnoj ishrani.

Foto: Depositphotos/a_reanda
  • 71
  • 4
  • 0

Pitanje "da li jesti meso ili ne?" nije novo niti je rezultat savremenih trendova, kako se obično smatra. Zaokupljalo je stručnjake od nastanka medicine. Ukratko, da li ćemo biti jači i zdraviji ako ga jedemo ili ne ? Preci koji su umirali od gladi ako ne nađu ništa za jelo u prirodi bez sumnje nisu imali sličnu dilemu.

Međutim, od onog perioda kad je ljudska vrsta započela kultivisanje biljaka i gajenje životinja za jelo - čime je praktično i nastala civilizacija, javila su se i različita gledišta, naročito tamo gdje je hrane bilo dovoljno. Čak su i mišljenja ljekara po ovom pitanju podijeljena uprkos svim istraživanjima koja su ikad provedena. Dok su popularni časopisi i društvene mreže pune opisa blagodeti ishrane bez mesa, samo nekoliko stranica dalje donose raskošne recepte za svečano jelo od mesa.

Ručak bez mesa - nije ručak?

Stomatolozi imaju samo jedno pitanje - koji nam je zub najjači u vilici? Očnjak, nijemi ali vidljivi svjedok da su ljudi u istoriji nastanka društva itekako jeli meso, za početak sirovo (koje su glodali do kostiju), a tek kasnije pečeno, prženo, grilovano ili pohovano. Ovaj trend se, barem u većini zemalja, zadržao do danas - ono se jede kad god je moguće. Standard porodice još se mjeri količinom mesa koju pojede mjesečno, a ne količinom jabuka ili zelene salate.

Sve brojnije siromašno stanovništvo žali se što ne može sebi da priušti meso, rijetko spominje kako ne može sebi da kupi jagode. Za praznike se priprema, ko može, najveća moguća količina pečenog mesa dok se sva ostala hrana - povrće, voće, hljeb, kolači, sto predjela i salata - računa kao dodatak. Meso se smatra osnovom zdravlja i snage, naročito za muškarce koji rade teške fizičke poslove. Čuli smo za civilizacije koje ga hiljadama godina ne jedu, što je praksa u većem dijelu Indije, gdje se ljudi hrane voćem, povrćem i žitaricama i mnogo se čudili takvim podacima.

U Evropi, vegetarijanstvo su zagovarali još Pitagora i Seneka u antičko doba, a poslije njih i mnogi drugi učenjaci da bi većina stanovništva ipak ostala odana ishrani mesom, kad god je mogla da ga nabavi. Religije ne nude decidan odgovor jer iako sve podrazumijevaju post, što znači ishranu bez mesa u određenom periodu, obično pred velike praznike, nijedan ne traje cijelu godinu nego postoje dani, nedjelje i mjeseci kad je jedenje mesa dopušteno i najvećim vjernicima.

"Čudni" vegetarijanci

U medicini je tokom dvadesetog vijeka bilo "optuženo" za čitav spisak bolesti da bi kasnija istraživanja pokazala da od istih bolesti oboljevaju i ljudi koji ga i ne jedu. S jedne strane, poznat argument glasi: nikako ishrana bez mesa, jer je on neophodno za dobru krvnu sliku i opšte stanje organizma, naročito kad su u pitanju djeca i mladi, uz pominjanje željeza, vitamina i proteina koji se nalaze u šnicli. S druge strane, ti isti ljekari preporučuju svojim starijim i ozbiljno bolesnim pacijentima da nekako, ako mogu, smanje količinu mesa u ishrani i okrenu se biljkama. 

Kome i čemu onda vjerovati i prema tome usmjeriti svoje prehrambene navike? 

Raste popularnost prehrane na biljnoj bazi, a veganski burgeri sve traženiji

Zdrava osoba koja je odlučila da se hrani vegetarijanski, radi preventive bolesti ili iz vjerskih i etičkih razloga, još uvijek je ovdašnjoj okolini, u najmanju ruku, neobična, čak iako je u pitanju svjetski poznat sportista. Ponuda pomenute hrane u većini restorana prilično je skromna i nemaštovita premda istorija ishrane na našim prostorima nudi više nego dovoljan izbor jela u kojima nema mesa. Tu je šansa za preduzetnike, da brojnoj ili manje brojnoj kategoriji potrošača vegetarijanaca ponude što bolji izbor namirnica. 

Dok stručnjaci neopozivo ne utvrde kakva ishrana je najpovoljnija za stanovništvo (a biće im potrebno vremena, izgleda), neophodno je najprije rješavati pitanje gladi. Kada se može birati da li jesti meso ili propagirati biljnu ishranu, biće lakše odlučiti šta prija, šta koristi, a šta pojesti za obrok.  


Tagovi

Meso Biljna ishrana Vegetarijanci Vegani Hrana bez mesa


Autorica

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorica tri romana i pjesnikinja u ilegali. Surađivala je s raznim redakcijama i portalima. Poseban interes pokazuje za život žena na selu.